Mjesec hrvatske knjige 2024.
Vrijeme:
Kjell A.NORDSTRÖM - Jonas RIDDERSTRĹLE: Funky Business
Differo, Zagreb 2002., 304 str.
S francuskoga prevela: Ana Buljan
Čini se da je mladi zagrebački nakladnik Differo hrvatskoj čitateljskoj javnosti priredio, kako će reći Hugo Ball, “vizionarski advent”, objavivši krajem prošle godine knjigu dvojice švedskih akademika i profesora stockholmske Škole za ekonomiju Kjella A. Nordströma i Jonas Ridderstrĺlea Funky Business, koja, eto, svega dva mjeseca nakon objavljivanja na hrvatskome jeziku, doživljuje i drugo svoje izdanje. Funky Business, kako nas izvješćuju pomni pratitelji i kritičari naše oskudne, kadšto i vrlo prijeporne kulturno-čitateljske zbilje, postade najprodavanijim i najrazglašenijim naslovom u nas, što je svakako bonum omen ne samo za nakladnika nego i za analitičare naših duhovnih prilika. Posve je razložno stoga zapitati se: Što li je to zanimljivo u istraživanjima Kjella A. Nordströma i Jonas Ridderstrĺlea da Hrvati, zaokupljeni vulgarnim svrabom politike i vrućicom gologa preživljavanja, između dviju Janičinih pobjeda u tolikom broju odlučiše upoznati nama, ipak, (pre)daleka (i) ne samo švedska poslovno-istraživačka iskustva? Nije li to, usuprot ružnoj nam svakodnevici u kojoj pamet sporo napreduje, začetak neke ljepše hrvatske priče? Odnosno, ne događaju li se i u našem psihosocijalnom okružju znatnije promjene te smo i mi odlučili, da se poslužimo riječima švedskih autora, “oboružati se najsmrtonosnijim od svih oružja: znanjem”, to više što će neobrazovani, skromni i vjerni zaposlenik uskoro umrijeti!? Za apodiktičan sud, trebalo bi, doduše, provesti temeljitija znanstvena istraživanja, no u svakom slučaju ne vjerujem da je, uza rijetko prispodobivu marketinšku domišljatost nakladnika prigodom (funky!) promocije knjige, fenomen Funky Businessa moguće objasniti tek pukom znatiželjom hrvatskih čitatelja. Unatoč činjenici da omne simile claudicat, moglo bi se reći kako su globalni procesi i te kako unespokojili poslovično nespremnu, kadšto i odviše zapuštenu hrvatsku (poslovnu) javnost.
Elaborirajući ključnu tezu knjige kako je tržišnu zamku moguće izbjeći tako da se udovoljava emocionalnome ljudskom biću a ne racionalnome Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstrĺle navode paradigmatičan slučaj finske tvrtke Nokia, koja je došla gotovo niotkuda i postala vodećim proizvođačem mobilnih telefona u svijetu. Nokia, kao i mnoge uspješne svjetske tvrtke, svoj uspjeh duguju najprije emocijama i mašti, odnosno spoznaji da je “osnovno sredstvo proizvodnje malo, sivo i teži oko 1,3 kilograma”, dakle ljudski mozak. Znanje je, drže autori, “novo bojno polje za države, korporacije i pojedince (...). Znanje se ne može ograditi. Ne može se izolirati. Ono je ondje, pucketa niz telefonske žice. Lebdi u zraku, u kibernetičkom prostoru. Obuhvaća ljudski rod.” Pa, ako je tomu tako, tj. ako je znanje moć i ako svijetom doista vlada tehno-ekonomska jednakost, moć se sada potencijalno nalazi posvuda. Funky Business je globalan, a vodstvo i (humani) menadžment su važniji nego ikad prije.
Autori, nadalje, u pojednostavljenoj sociološkoj analizi zaključuju kako su promjene u tehnologiji, institucijama i vrijednostima “tri pokretača koja nas pokreću naprijed”, oni su stvorili društvo obilja koje se temelji na znanju te se u njemu kompanije natječu “za pozornost za udjele u umovima i udjele u srcima”. Ako ne možete zaokupiti pozornost dobrih kupaca, ispadate iz igre. Kupac, a ne proizvođač, vlada svijetom u kojem tri milijarde ljudi žele imati ono što zapadnjaci imaju i to žele odmah. Prava je sreća, smatraju autori, što u razrasloj ekonomiji viška svatko može “kombinirati i presložiti dostupne sastojke”. Svima nam je pružena mogućnost da pronađemo “recept koji je dovoljno jedinstven da zaokupi pozornost preopskrbljenih i zahtjevnih kupaca”. Nitko ne može imati monopol nad kreativnosti, čak ni privremenu. Da bismo uspjeli, valja ciljati “malo niže, u cijelo tijelo, a ne samo u glavu”, tj. preusmjeriti se “s glave na srce, trbuh i prepone”!
Zbog ovih zacijelo provokativnih ideja, knjigu je pročitalo više tisuća čitatelja, a odlučite li to učiniti i vi: ne činite to, poštovani štioče, prije spavanja jer će vas, posve je izvjesno razb(l)uditi!
Nagrada „Zvane Črnja“ za najbolju hrvatsku knjigu eseja za 2018. godinu Članovi...
saznajte višeDRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA ZAGREB i ISTARSKI OGRANAK DHK PULA - NAGRADA „ZVANE ČRNJA“...
saznajte višeObrazloženje Nagrade Zvane Črnja za najbolju hrvatsku knjigu eseja za 2020. godinu „Svijet će...
saznajte višeProsudbeno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Dunja Detoni Dujmić, književnica; akademik Goran...
saznajte višeOBRAZLOŽENJE ZA DODJELU NAGRADE „ZVANE ČRNJA“ DRAGUTINU LUČIĆU-LUCI ZA KNJIGU „NITI...
saznajte višeNa 5. Pulskim danima eseja za najbolju je hrvatsku knjigu eseja 2006.-2007., dobivši nagradu...
saznajte višePovjerenstvo za dodjelu Nagrade „Zvane Črnja“ za najbolju knjigu eseja objavljenu u odnosnom...
saznajte višeDRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA ZAGREB i ISTARSKI OGRANAK DHK PULA - NAGRADA „ZVANE ČRNJA“...
saznajte više