Nova Istra

40 SUVREMENA KNJIŽEVNOST Vjekoslava JURDANA Košuta i jelen Sad vajmeh košuto meni je u pjesni skladati priljuto sve tvoje boljezni Moj Bože, košuta što žudi za izvorima vode gdi plaha ko’ pustinja što žeđa ustavit ne može za oblacima kiše jadnoga uzdaha: I duša moja čezne za tobom, o moj Bože! Ako ja ljubavi mogu steć koji dil željno te molim ja, polita suzami, sliši moj plačan glas tužnoga poraza. Ako se ka može steć milos pri tebi živući tijem Bože, koji si na nebi da taj šip priljuti, ki mi smrt zadava, i ljutu, jaoh, strijelu, toliko žagornu, ku nosim u tijelu pri srcu jadovnu me srce ne ćuti. I tuguje košuta s duhom se dijeleći: