Nova Istra

210 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Željka LOVRENČIĆ dinom djelu te najznačajnija obilježja njegova stvaralaštva. Čitatelje vrlo uvjerljivo i opet blagonaklono upoznaje s bogatstvom tema i motiva, ali i s poetskom umješno­ sti zastupljenih književnika. U dijelu koji obuhvaća prozu suvremenih hrvatskih autora, Ljerka se posvetila čitanju i analizi uradaka trinaestoro autora, njihovim knjigama pripovijesti i roma­ nima. Pripovijesti Julijane Adamović Glineni anđeli uglavnom obrađuju tematiku zloči­ na i užasa koji su se, nažalost, dogodili ne tako davno. Bogdan Arnautović autor je kratkih lirskih prikaza naslovljenih Boje seoskog sladoleda , također posvećenih doga­ đajima iz Domovinskoga rata, dok Suzana Bosnić Majcenić u proznim sastavcima djela Tolba opisuje nepostojeći grad u kojemu caruje tjeskoba. Nešto su optimistič­ nije pripovijesti Mirjane Buljan u zbirci Apsirtov pupak , možda stoga što su,„nastav­ ljajući se“ na fabulu iz staroga vijeka, prema autoričinu mišljenju, nekako bajkovite. Za knjigu Fildešpanja autora Albina Crnoborija ističe se, sažeto govoreći, da „promi­ če život“. O smislu života razmišlja, pak, Franjo Deranja u knjizi zavičajne tematike BubadeStruktor , Jasminka Domaš u romanu Izabrana: život za Edith Stein govori o tragičnoj sudbini Edith Stein, dok Tajana Obradović u romanu Akustika tišine piše o sudbini djevojke Nore koja žudi za slobodom življenja i na kraju, zbog svoga bun­ tovništva, biva zatočena u psihijatrijsku kliniku, iako pravih razloga za to nema. U romanu Mornareva žena Adam Rajzl većinom se posvećuje problemima u našoj ze­ mlji i analizom društva, no priča je zapravo ljubavna. U knjigu su također uvršteni zapisi pokojnoga znanstvenika, književnika i pre­ voditelja Ive Runtića koji u putopisnim promišljanjima, naslovljenima Putovanje i pisanje , vješto spaja opise putovanjā s vlastitim dojmovima. Uvršten je i prikaz dje­ la nedavno preminuloga profesora Jože Skoka Garestinski hortus verbi, Varaždinska hrestomatija , odnosno drugi dio književno-znanstvenog projekta Garestinski panop- ticum , u kojemu poznati književni kritik, esejist, književni povjesničar i antologičar odabire 68 značajnih imena hrvatske književnosti od vremena Ilirskoga preporoda do danas. Miljenko Stojić u knjizi Cvrk-Cvrk donosi priče objavljene u mostarsko­ me dječjem listu Cvitak u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Pjesnik, publicist i franjevac, Stojić razvidno promiče kršćanske vrijednosti i prenosi svoja iskustva na mlađe naraštaje. Niz zanimljivih prikaza u ovome svesku završava tekstom o knjizi koprivničkog autora Darka Pere Pernjaka American Bob kojega, kako naglašava naša autorica, oso­ bito zanimaju „...gubitnici, autsajderi i njima slične transformacije“. Dakle, vezano uz prozne uratke, zaključujemo to kako su ovdje obuhvaćene razli­ čite književne vrste – od zbirki pripovijesti, preko romanā i putopisā, do književno- znanstvenih i poučnih djela.