Nova Istra

232 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Elvis ORBANIĆ obradi nacionalne povijesti (...) i predstavlja iskorak u metodološkom i koncepcij- skom pogledu.“ (str. XIV.) Struktura ovoga pregleda hrvatske povijesti pridržava se modela korištenoga u ranijim knjigama te se sastoji od triju velikih cjelina. Prva donosi opći pregled, u drugoj daje se pregled povijesti po hrvatskim povijesnim regijama, a u trećoj se govori o hrvatskim zemljama u međunarodnom kontekstu. U Općemu pregledu nižu se poglavlja o Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavo- niji i Dalmaciji od 1790. do 1918., tj. o osnovnim smjernicama političke povijesti iz pera pokojnoga Tomislava Markusa. Slijede poglavlja o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u hrvatskim zemljama u istome razdoblju, koje potpisuje Ljiljana Dobrovšak te, u logičnom slijedu sadržaja, Tomislav Čepulo i Mirela Krešić pišu o pravosuđu u hrvatskim zemljama za isto razdoblje. Povijesni demografi Božena Vranješ-Šo- ljan i Robert Skenderović autori su poglavlja o demografskoj slici Hrvatske od po- četka 19. st. do kraja Prvoga svjetskog rata. Potonji je autor poglavlja o hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima u susjednim zemljama u istome razdoblju. O strukturi hrvatskoga društva u 19. stoljeću i razvoju onoga građanskog piše Arijana Kolak Bošnjak. Tihomir Cipek i Vlasta Švoger pišu o modernim idejama i ideologijama u hrvatskome društvu 19. stoljeća. Gospodarski je razvoj hrvatskih zemalja također zastupljen u tekstu iz pera povjesničara gospodarstva Milana Vrbanusa. Hrvat- ski katolicizam u 19. st. predstavlja povjesničar Crkve Slavko Slišković, a ustroj i djelovanje ostalih vjerskih zajednica Ljiljana Dobrovšak, koja se specijalizirala za manjinske vjerske zajednice na području Hrvatske (poglavito židovske). Dinko Župan piše o kulturnome i intelektualnome životu, a Aleksandra Muraj o svako­ dnevnome životu u 19. stoljeću, čime je prva cjelina zaključena. Regionalna povijest, kao druga cjelina ovoga sveska, otvara se poglavljem Kristi- ne Milković o temi sjeverne i središnje Hrvatske od 1790. do 1918. Slijedi poglavlje Zlate Živaković-Kerže o Slavoniji, Srijemu i Baranji, a zatim ono Željka Holjevca o Gorskome kotaru, Lici, Krbavi i Senju. Marino Manin, istraživač sjeverojadran- skoga prostora, napose Istre, autor je poglavlja o najvećemu hrvatskom poluotoku, dok Filip Novosel piše o Rijeci. Hrvatsko primorje i otoci predstavljeni su u tek- stu Jurja Balića. Dvojica autora sa splitskoga sveučilišta, Marko Trogrlić i Josip Vrandečić, potpisuju poglavlje o Dalmaciji i Boki kotorskoj, a Zoran Grijak ono o Hrvatima u Bosni i Hercegovini tijekom„dugoga“ 19. stoljeća. Dr. Marino Manin autorom je, kako navedosmo, poglavlja o Istri u tome raz- doblju. Struktura ovoga slijedi onu poglavlja ostalih ovdje obrađenih krajeva Hr- vatske. Svoj autorski prilog započinje ustvrdom o dvama sudbonosnim događaji- ma za povijest 19. stoljeća na području najvećega hrvatskog poluotoka: propasti Mletačke Republike te kraju Prvoga svjetskog rata, tj. uključivanje toga područja