Nova Istra
37 Aldo KLIMAN PATNJA godina i koja je, to treba posebno naglasiti, u cijelom tom razdoblju koalirala s ma kedonskim albanskim pobjedničkim stankama, usprkos svim međunarodnim me dijskim prešućivanjima te činjenice i neistinama pa, nažalost, i ovdje u Republici Hrvatskoj, osobito oko zadnjih najpogubnijih zbivanja za Republiku Makedoniju i za makedonski narod. Dapače, stvoren je, pa i izrijekom, lažni dojam da oni nikako ne žele kolaciju s albanskim strankama, i to nekorektnim i krajnje neprofesionalnim prešućivanjem samo jednoga malog, ali beskrajno važnoga podatka, a to je da su, iako međusobno različlitih svjetonazora, makedonske albanske stranke postizborno , u drugoj državi, u kabinetu albanskoga premijera Edija Rame, osmislili i potpisali tzv. Tiransku platformu, koju je podržao i kosovski premijer HašimTači, s kojom su tobože namjeravali ući u koaliciju s pobjedničkom strankomVMRO-DPMNE. No, ona je to odbila jer je Tiranska platforma do posljednjega slova i zareza dio koncepta velikoalbanske politike u Makedoniji i, ako se službeno prihvati, postaje osnovom za njezino potpuno redefiniranje iz unitarne u dvonacionalnu makedonsko-albansku državu, iako za to nema nikakvih ni povijesnih, ni ustavnih, ni pravnih osnova, tim više što u Makedoniji – baš zbog odbijanja albanske strane da se to provede – već dvadesetak godina nije održan opći popis stanovništva kojim bi se utvrdilo i potvr dilo stvarno demografsko stanje u državi o tome jesu li točne brojke kojima kontinu irano napamet raspolaže, bolje rečeno, manipulira albanska strana, tj. da na cijelom teritoriju Republike Makedonije doista ima više od 20% albanskoga stanovništva. Pobjednička stranka na prijevremenim parlamentarnim izborima odbila je, da kle, tu koaliciju, posebice zato što su albanske stranke odlučno izjavile je to crvena crta ispod koje neće ići. Mandat za sastavljanje Vlade, nakon nezapamćenih pritisaka i opće jurnjave naj više europske i međunarodne diplomacije te američkoga i europskih veleposlansta va u Skoplju, dodijeljen je vođi socijaldemokrata Zoranu Zaevu, koji je dvije godine predvodio organiziranje kaosa u Makedoniji i koji je doslovno za 5 minuta prihva tio sve uvjete iz Tiranske platforme te otvorio legalan, parlamentarni put albanizaciji Republike Makedonije, tj. njezinu pretvaranju u dvonacionalnu državu, s potenci jalnim formiranjem kantona. Dana 27. travnja 2017. u makedonskom je Sobranju izvršen državni udar i novostvorena je nevelika parlamentarna većina makedonskih socijaldemokrata i albanskih stranaka za spikera izabrala Albanca Talata Džaferi ja, vojno-političkog konvertita, koji je najprije bio oficir JNA, pa časnik Armije Ma kedonije, a onda jedan od vođa i visok vojni funkcionar tijekom pobune Albanaca u Makedoniji 2001. godine. Njegovim instaliranjem na čelo Parlamenta postao je drugi čovjek u vojnoj hijerarhiji Republike Makedonije, iza predsjednika države kao vrhovnoga zapovjednika. Unutar manje od jednoga sata nakon izvršenog državnoga udara stizale su jedna za drugom oduševljene čestitke i izrazi podrške europskih čel
RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=