Nova Istra
281 Mirko ĆURIĆ OSTAJANJE UMJESTO ODUSTAJANJA Ivana ĆURIĆ: Iz dnevnika jedne mlade II. ili Srića je u malim stvarima , Matica hrvatska Tomislavgrad, Đakovački kulturni krug, 2019., 120 str. Prva knjiga objavljena u Slavoniji nakon protjerivanja Turaka bila je katekizam Put nebeski đakovačkoga župnika Ivana Grličića, franjevca rođenog u Olovu. Grličić je zanimljiv s jezičnoga gledišta: ponajprije, jezik kojim piše svoj katekizam naziva „bo sanskim“, iako je to, naravno, ovdje istoznačnica za dijalekt hrvatskoga jezika, ikavi cu, kojom se govori u Slavoniji i Bosni njegova vremena (u tadašnjoj Bosanskoj ili Đakovačkoj biskupiji, na čelu s biskupom Patačićem, kojemu je posvećena knjiga), ali je i na tragu oca hrvatskog jezikoslovlja Bartola Kašića. Do 1835. u Slavoniji se koristi ikavica kao standardni jezik na kojemu se pišu vjerske knjige i dokumenti te se poučava u školama, iako Matija Pavić tvrdi kako tijekom cijeloga 18. i 19. stoljeće „pitanja pravopisnog normiranja zaokupljaju slavonske autore“, te da „osjećaju pisci Slavonije potrebu jedinstva pismenoga“, koje je ostvareno 1835. Taj veliki prijelom odrazio se pozitivno na postizanje hrvatskoga nacionalnog jedinstva, ali je zaprijetio hrvatskim narječjima, pred kojima su bila desetljeća potiskivanja. Ona postaju go vorom ruralnih sredina, u književnosti svojevrsno stilsko obilježje, kojim se karak teriziraju likovi seljaka i neobrazovanih ljudi. Nedavno sam (18. listopada 2018.) u pečuškomHrvatskome kazalištu gledao dramu Povratak Filipa Latinovitza , u kojoj se unutar dekadentnoga malograđanskog svijeta pojavljuje prostodušni seljak Joža Podravec, oličenje životne neposrednosti i praktičnosti, neopterećenosti normama i regulama,„simbol naivnoga, nereflektiranog života“. Filip i Joža Podravec – to su „dva svijeta“,„dva jezika“ i „dva kontinenta“, piše Krešimir Nemec.
RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=