Nova Istra

114 PATNJA Naida MUJKIĆ kulturi (i u religijskom diskursu uopće) misao se opire sklonosti prema porijeklu – pitanju „zašto“, koje narušava tezu o nagradi. Dakle, onaj tko pati ne želi utjehu, već – kako kaže Tin Ujević – želi nagradu jer patnja mora da je zaslužila jednu / vječitu ljepotu 18 . Patnja je utoliko podnošljivija ukoliko je nagrada za njeno izdržavanje veća. Drugom ne možemo priopćiti njegovu patnju. Prije svega, zato što je korijen patnje naša identifikacija s našim umom ili tijelom: Ova neprestana bol je poruka koju mi šalje moja noga „Zdravo. Zdravo. Zdravo. Stižeš tamo“, kaže „korak po korak“ . 19 Čovjek živi u uvjerenju da je on svoje tijelo, emocije i misli, i u tom je smislu pre­ doređen patiti. No, ego, misli, emocije i sve što ga okružuje jest iluzija i postoji kao manifestacija moždane funkcije. Čovjek je čista egzistencija i trajni promatrač stanja u sebi i oko sebe, koja nisu produkt promjenljive i prolazne prirode misli, emocija, tijela i onoga što se nalazi izvan njega. No, upravo iz nemogućnosti samospoznaje čovjek pati i teži biti iznad smrti, biti paćenik , oslobođen bilo kakve odgovornosti – egzistencija bez ikakva smisla. Prelazak poezije na internetske stranice izazvao je virtualizaciju poezije, uzroku­ jući da ponovno razmotrimo ono što čini poeziju neovisno o načinu njezina posto­ janja. Bez obzira na to što se pjesništvo tisućama godina izgovaralo, pisalo, čitalo i iskušavalo, usprkos nesigurnosti prirode samog postojanja, ipak je valjalo pitati koji je problem što ga poezija pokušava riješiti. Zato je sasvim logično što postoje cijele mrežne stranice sladunjavih naziva kao što su:„najbolje slavne pjesme o patnji“,„pje­ sme patnje“,„ljepota patnje“,„patnja – prelijepa poezija“,„pjesnici – patnici“ i sl. Na različitim se mrežnim platformama patnja glorificira i reprezentira kao izbor, što prije svega pridonosi cvjetanju literature o samopomoći, knjigama iz psihologije, pa ipak je još uvijek najprodavanija knjiga na svijetu (s ukupno 5 milijardi primjeraka) Biblija , a odmah iza nje Kur’an . Dakle, motiv patnje u poeziji najčešće je involviran u kreativan proces, kao središ­ nji motiv neostvarene ljubavi, i dio je ambivalentnog odgovora na misterije prirode i vremena. Pored toga, patnja se javlja i kao ključni motiv u pjesmama o besmrtno­ sti i smrti, ali čini se da ju je moguće podijeliti na tri skupine: a) u kojima se nastoji dokučiti uzrok patnje; b) u kojima patnja vodi k dezintegraciji; c) u kojima patnja donosi kompenzacijsku nagradu ili duhovni rast. No, vrlo često patnja ostaje u do­ 18 Tekst dostupan na: http://tekstpesme.rs/poezija/samo-je-san-stvarnost/. 19 Erica Jong, Voće i povrće , GZH, Zagreb, 1981., str. 38.