Nova Istra

111 Naida MUJKIĆ PATNJA Povijest poezije jest i povijest patnje. Tijekom posljednih nekoliko desetljeća pje­ snici su stvarali u kontekstu znanstvenih, psiholoških i tehnoloških pristupa patnji. Klinička terminologija kao „depresija“,„vegetativno stanje“,„neuroze“,„apatija“ nad­ meće se s mnogo starijim pojmovima kao što su„tuga“,„melankolija“,„žal“,„očaj“, pa i „nostalgija“. Prije više od pedeset godina u knjizi Neurotična ličnost našeg doba Karen Horney ističe kako u borbi sa svojim sukobima neurotična osoba podliježe velikoj patnji, koju često upotrebljava kako bi postigla određene ciljeve. 5 Dalje, ona navo­ di da „pošto postoji patnja postoji i tendencija da se izlaže njoj ili da se čak uživa u njoj“ 6 , kao i da patnja (za neurotičara) može imati vrijednost izravne obrane, može poslužiti kao sredstvo dobivanja žuđenog, ljubavi, pomoći ili kontrole. No, vrlo često prepuštanje patnji djeluje kao opijum protiv bola, protiv nje same. Opis ovog procesa donosi se (i) u pjesmi Tulipani Sylvie Plath: Nisam željela nikakvo cvijeće, htjela sam samo Ležati s dlanovima izvrnutim na van i biti posve prazna. Kakva je to sloboda, pojma nemate kakva je to sloboda – Mir je tako velik da vas ošamućuje, I ne zahtijeva ništa, cedulju s imenom, nekoliko drangulija. To je ono što mrtvi na kraju obuhvaćaju ... 7 Narkotički efekt pretjerane patnje pruža uvide u motivaciju mazohističkih nago­ na, praćen emocijom unutrašnje slabosti, a koje je moguće opisati kao osjećanje be­ značajnosti i(li) ništavila te se u tom smislu „gubljenjem sebe“ postiže određen stu­ panj zadovoljenja. Ruth Benedict ukazuje na to koliko su tendencije da se proizve­ de ekstatičan doživljaj raširene u različitim kulturama. Mrtvo-hladno pitanje što ga poezija pred sebe postavlja – iz čega proizlazi gospodarenje među ljudima – rezulti­ ra osjećajem da književnost više ne može nositi teret svijesti. Gospodarenje i(li) že­ lja vladanja drugim osnovna je pojava ljudskog opstojanja i ono je svojstvo ne samo bića čovjeka nego i bića svijeta. Gospodarenje, za Finka, podrazumijeva „neko nasil­ no ispoljavanje nadmoći nad čovekom od strane bližnjih, neko premeštanje slobo­ de, raspolaganje nad drugim ograničenim i raspolaganim slobodama“ 8 . Prema tome, neminovno je pri egzistencijalnoj pojavi gospodarenja održati se „izvan zla“ jer svuda 5 Karen Horney, Neurotična ličnost našeg doba , Grafički zavod, Titograd, 1964. 6 Isto, str. 162. 7 Sylvia Plath, Pjesme , Durieux, Zagreb, 1995., str. 58. 8 Eugen Fink, Epilozi poeziji , BIGZ, Beograd, 1979., str. 56.