Nova Istra

335 Slaven BERTOŠA KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Vjerojatno je smatrao da su za sustavnu i opširniju raspravu ili zasebnu monografiju potrebna dodatna i zahtjevnija višegodišnja istraživanja koja u to doba, s obzirom na postojeće okolnosti, nije bilo moguće ostvariti. Za svoj je prikaz skromno priznao da je u njemu prikupio ono što je našao i proučio te da ga nije dovršio, već da pred- stavlja podlogu za buduće istraživače koji će u„sretnija vremena“ nastaviti taj posao. Szabova je rasprava i danas zanimljiva raznim stručnjacima, posebice onima koji njeguju multidisciplinarni i transdisciplinarni istraživački pristup. Uz to je i vrijedan spisateljski doprinos pomoću kojeg Pažani i Paškinje mogu bolje upoznati prošlost svojega grada. No, profesor Gjuro Szabo nije samo lijepo pisao, nego je i neumorno istraživao podatke do kojih je želio doći, prikupljao ih je po raznim časopisima i zbornicima, sastavivši na kraju raspravu u kojoj se našlo puno važnih detalja, čiji je cilj sve zainteresirane čitatelje upoznati s paškom prošlošću, a marljive istraživače, posebice mlade, potaknuti na daljnji rad. Szabov je rukopis podijeljen na šest dijelova, a sadržaj obasiže 24 stranice; sveu- kupno s uvodnim dijelom ima 28 stranica. Započinje nevelikim popisom literature, objavljenim i neobjavljenim izvorima te povijesnim prilozima o otoku i gradu. Prvi dio nosi naslov „Oblik, položaj i sastav otoka Paga. Geološke formacije“; ovdje je riječ o zemljopisnim podatcima, toponimiji, stanovništvu i njegovu etničkome po- drijetlu. Drugi dio„Povijest i povijestni spomenici otoka i grada Paga“ donosi pregled paš- ke prošlosti od prapovijesti, potpadanja Paga pod vlast Mletačke Republike, pa sve do Kraljevine SHS, čime prikaz završava. Ova je cjelina podijeljena na tri pomalo nelogična kraća odlomka: sakralni spomenici, stvaranje paškoga plemstva i solane. Treći dio, „Spomenici otoka Paga: crkva u Starom Gradu“, opisuje Stari Grad, njegov položaj, nastanak i zidine te ruševine pojedinih crkava. Najviše pozornosti posvećeno je nekadašnjoj kolegijati Marijina Uznesenja (donesen je opis građevine, njezine unutrašnjosti te natpisa). U završnoj cjelini Szabo nekoliko crtica posvećuje utemeljenju novoga grada Paga i opisuje tek neke njegove spomenike. U četvrtome dijelu, „Spomenici novoga grada Paga“, posebnu je pozornost po- svetio utemeljenju i postanku novoga istoimenog naselja, razlažući njegovu urbani- stičku koncepciju (kula, most, opis kuća i sl.), navodeći graditelje, grbove te natpise s nekih zdanja. Peti dio rasprave, „Profani i crkveni gradjevni spomenici Paga“, opisuje knežev dvor, zdenac u njegovu dvorištu, kuću župnog ureda i biskupsku palaču. Spominje Pažane, osorske biskupe Antu Palčića i Franju Rakamarića te izražava mišljenje o njima. Naslovom „Sborna crkva Uzašašća Marijina u Pagu“ prelazi se na šesti, završni dio spisa. U njemu je riječ o najvrednijem spomeniku sakralne arhitekture u gradu