Nova Istra

305 Nada GALANT PRILOZI O ZAVIČAJU Zec piše: „Govorio je jasnim riječima i bistrim po- gledom ispod svojih naočala, ali ne manje i svojim pokretima tijela koji su postali gotovo znak njegova raspoznavanja.“ 1 Ili isti autor na drugome mjestu: „Kao profesor dr. Kresina bio je prije svega stručan, dinamičan, logičan, uvjerljiv i u tom smislu plodan učitelj.“ 2 Osim natuknica u raznim priručnicima referen- tne zbirke, koji poštuju uzance hladnoga bilježenja činjenica, određenih svojom funkcijom brzog i jed- nostavnog pristupa organiziranom znanju, a koji pri- ručnici također bilježe njegovo značenje i važnost za vrijeme u kojem je djelovao, svi ostali radovi o njemu nadahnuti su i topli te pisani sa željom prenošenja žara njegova rada, žara njegovih riječi kojima su lju- di oko njega bili dotaknuti i susreta kojima su bili obogaćeni. Antun Kresina taj je čovjek. Čak je i nje- govo obiteljsko ime znakovito – veliki oganj, krijes. Taj ga je veliki oganj na neki način obilježio kao čo- vjeka. Početkom listopada 2016. u njegovu rodnome mjestu obilježena je 73. godišnjica velikog stradanja kada su njemački vojnici zapalili selo i poubijali sve na koje su naišli, a u vatru su bacali i nedužnu djecu. Kresina piše: „Ja nisam neki slučajni čovjek. Rođen sam u Kresinima, u Žminju. Za vrijeme rata su nam sve poklali.“ 3 . Antun Kresina tada je ostao živ. Rodio se 25. listopada 1934. u Kresinima na Žminj- štini. Osnovnu školu završio je u Žminju, Klasičnu gi- mnaziju u Pazinu 1954., za svećenika je zaređen 1959., a iduće godine diplomirao je na Katoličkom bogoslov- nom fakultetu u Zagrebu, gdje je položio licencijat iz teologije. Godine 1962. na Papinskom biblijskom institutu stekao je licencijat iz biblij- skih znanosti, a na Papinskome sveučilištu „Gregoriana“ u Rimu doktorirao je 1965. godine tezom O kršćanskoj duhovnoj zrelosti kod sv. Pavla ( De maturitate spirituali Chri- 1 Ante Kresina: 20. obljetnica smrti , Žminj: Župni ured Žminj, 2010. 2 Isto. 3 Ante Kresina, O, Bože, žeže tvoja riječ , Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993., str. 182.