Nova Istra

265 Đuro VIDMAROVIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU i kozu u pospanu dvorištu među čupercima vlati među pločama. Njišite i mene, koji sjedim na studenom skalinu ispod zričućih baština sćućuren. Tijekom srbocrnogorske agresije na Hrvatsku, Hrvati Boke kotorske bili su izlo- ženi represiji i prisiljavani na iseljavanje. Većina nacionalno svjesnih obitelji, njih preko stotinu, napustilo je pradjedovsko obitavalište i iselilo se u Hrvatsku, ili u prekomorske zemlje. Oni koji su ostali pretežito to mogu zahvaliti miješanim bra- kovima, zaposlenjem na kojem su bili važni kao stručnjaci, ili zahvaljujući dobroj au- tocenzri. A bilo je i onih koji su sudjelovali u agresorskoj vojsci i sljubili se s vlastima. Nakon osamostaljenja Crne Gore, prestaje diskriminacija Hrvata i njihovo pro- tjerivanje iz Boke kotorske. No, posljedice diskriminacije tijekom dviju Jugoslavija katastrofalne su. Hrvati u cijeloj Crnoj Gori svedeni su na manje od 1 posto popu- lacije, a u Boki kotorskoj na svega 1,6 posto od ukupnoga broja pučanstva. Nastala je u svijetu jedinstvena situacija: nacionalna manjina od svega 1% populacije vlasnik je kulturne baštine koja čini 60% ukupne kulturne baštine Crne Gore kao države. K tome, ako se trend asimilacije nastavi, za naraštaj ili dva Hrvata će u Boki kotorskoj nestati kao etničke zajednice, a njihovo kulturno naslijeđe pripast će većinskomu narodu, koji će ga nazivati svojim, iako u stvaranju toga naslijeđa nije sudjelovao. ✽ ✽ ✽ S velikim sam zadovoljstvom počeo 1990. suradnju s Književno-literarnim druš- tvom „Rešetari“, koji vodi agilni i neumorni entuzijast Ivan Devila. On je, zajedno sa suradnicima, ali i uz podršku Općine Rešetari, uspio utemeljiti veliku amatersku manifestaciju „Rešetarački susreti“ na kojoj se okupljaju pjesnici i slikari amateri iz Hrvatske, ali i iz cijele hrvatske dijaspore. Na jednom od tih susreta bio sam oduševljen vidjevši da se među sudionicima nalaze i predstavnici Hrvata iz Boke kotorske: DESANKA MATIJEVIĆ 19 i MIROSLAV SINDIK. 20 Zanimljivo je 19 DESANKA MATIJEVIĆ u životopisu ne navodi godinu rođenja. Samostalne i zbirke nastale u suradnji s M. Sindikom: „Kavez tuge“, „Srcem do zvijezda“, „Istina trešnjinog cvijeta“, „Boki na dar“, „Zavjet sudbine“, „Srebrno proljeće“, „Amfore duše – ferali srca“, „Buktinja“, „Igra anđela“, „Iza kamene gore – pjesnik bilježi trag“. 20 MIROSLAV SINDIK rođen je u Kotoru 1956. godine. Obitelj Sindik među najstarijim je hr-