Nova Istra

263 Đuro VIDMAROVIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU kao mjesto rada i stvaranja, da bi odande bio 1993. grubo istjeran zbog hrvatske etničke pripadnosti, svakako je MIRO GLAVURTIĆ. 18 Međutim, ono što impre- sionira u njegovu životu nakon progonstva jest činjenica što Hrvatsku nije doživio kao Domovinu, već se u njoj osjeća kao u progonstvu. Na novinarsko pitanje: Rođeni ste u Kotoru, potičete, dakle sa jednog područja raz- novrsnih srednjovjekovnih pomorskih i drugih mediteranskih miješanja. Kakva sjećanja Vas vežu za ovo podneblje? , odgovorio je 2012.: „To je regija iz koje postoje moja najbolja sjećanja, samo ja sam prognanik iz tih oblasti, naših zavičajnih. Ja se teško mogu tamo vratiti, ne mogu se vratiti svakako tamo kao uljez, ne mogu se ni ovdje, ni nigdje vratiti. Međutim, ne samo da se ne mogu vratiti, službeno, nego ja nemam ni status prognanika. Jednostavno rečeno ja sam prognanik po nekom svom usudu, po sudbini, po poeziji, ili tko zna čemu. Možda je to i što slijedimo neki put, je li, nekog učitelja koji nas je možda nekad učio tome pa smo mu još podsvjesno vjerni koliko to možemo. Tu mislim, recimo, na Krista i na otkrovenje. To se sve sad u suštini mijenja, sve je izmijenjeno, mi smo ostali ovdje da lutamo po svijetu, da bježimo, da se skrivamo... A svaki je povratak težak, a osobito je težak neželjeni povratak.“ Sudbina Mire Glavurtića podsjeća na sudbinu Viktora Vide, koji se, također, svugdje izvan Boke kotorske osjećao kao u progonstvu. 18 MIRO GLAVURTIĆ rođen je 1932. u Kotoru, završio je građevinsku i geodetsku školu, diplo- mirani je inženjer hortikulture. Pjesnik je i slikar, idejni tvorac avangardne slikarske grupe Mediala (i njezin utemeljitelj s Leonidom Šejkom), nastale koncem pedesetih godina prošloga stoljeća u Beogradu. Bavi se demonologijom, kolekcionar je vrijednih slika i starina, vlasnik male obiteljske nakladničke kuće„Sion”. Ta je kuća objavila rukopis„Kvadratura kruga (konstrukcije)“ prema čijim je referencama nastala izložba crteža. Objavio je roman„Psine”, zbirku pripovijedaka„Glad”, zbirke pjesama „Zvekir”, „Romski car“..., studiju o demonologiji „Satana”, raspravu o paklu „Pakao” i na stotine tekstova o alkemiji, masoneriji, teoriji slikarstva, tajnim društvima i iluminatima. Slike i crteže izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama skupine „Mediala“ u bivšoj državi i inozemstvu. Glavurtić je sedamdesetih godina bio jedan od glavnih aktera tadašnje, jugo- slavenske kulturne scene, a za sebe veli da je u vječnoj antiutopiji, kao Orwell, Huxley, Zamjatin, Sloterdijk, Ivan Evanđelist, ili studiozni označitelj Sotone. Izložbu„Pitagora iz Kotora“ koncipirao je sa sinom Ruđerom. Družio se u Beogradu s vodećim piscima i intelektualcima svoga doba – Danilom Kišem, Mirkom Kovačem, Filipom Davidom, Borislavom Pekićem i dr. Zbirka pjesama Istorija Lili Marlen nagrađena je na natječaju u Titogradu, ali nikada nije objavljena, već je izgublje- na. Od 1993. godine Glavurtić živi u progonstvu, ili se tako osjeća...