Nova Istra

256 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Đuro VIDMAROVIĆ vo cijeli svoj bogati likovni opus, jest Antun Šojat (1911.-1974.). 10 Šojat spada u red velikih hrvatskih slikara druge polovice 20. stoljeća. Njegovu su ljubav prema rodnomu mjestu i likovnu opredijeljenost dijelile supruga i kći, akademske slikarice Melita Bošnjak (Zagreb, 1917.-2009.) i Vesna Šojat (Zagreb, 1945.). Posebnu pozornost zaslužuje Željko Brguljan, hrvatski slikar, publicist i marni proučavatelj kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj. 11 Među hrvatskim skladateljima rođenima u Boki kotorskoj na prvome mjestu treba spomenuti IVU BRKANOVIĆA. 12 Mnogi ne znaju podatak da je nekada iznimno popularan izvođač naših dalmatinskih pjesama Vicko Nikolić također bo- keljski Hrvat. Rodio se u Gornjoj Lastvi, 5. travnja 1933., a umro u Zagrebu, 6. veljače, 2014. godine. Od istaknutih „prirodnjaka“ spomenut ćemo dvojicu. ZVONIMIR JANOVIĆ, umirovljeni je profesor Fakulteta kemijskog inženjer- 10 ANTUN ŠOJAT , hrvatski slikar (Prčanj, 6. X. 1911 – Zagreb, 10. X. 1974.). Diplomirao 1939. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (M. Tartaglia). U ranom razdoblju gradio kompo- ziciju pod utjecajem P. Cézannea ( Mrtva priroda sa zelenim tanjurom , 1951.). Potkraj 1960-ih karakterističnim zatvorenim crtežom i gustim pastoznim namazima tamnomodrih tonova slikao dramatično-ekspresivne krajolike Boke kotorske ( Kotorska brda , 1965.; Krajolik iz Boke , 1974.). („Hrvatska enciklopedija“) 11 ŽELJKO BRGULJAN rođen je 1962. u Kotoru . Osnovnu školu pohađao je u Prčanju, a srednju, matematičkog smjera, u Kotoru. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1989. Radi kao srednjoškolski profesor. Slikarstvom se intenzivnije počeo baviti tijekom studija. Od 1990. radi kolaže u kombiniranoj tehnici. Stvara cikluse nadahnute zavičajnom Bokom, Ve- necijom, Parizom, ratnim stradanjima, likovnim djelima velikih majstora, posebno D. Velásque- za, književnim djelima S. Quasimoda, F.G. Lorce i I. Calvina, te glazbenim djelima O. di Lassa, G. Pergolesia i drugih, a također radove koji kritički prikazuju ekološko stanje svijeta. Ostvario je dvadeset samostalnih izložbi. Skupno je izlagao na brojnim žiriranim izložbama, pretežno u inozemstvu (Argentina, Bugarska, Crna Gora, Italija, Francuska, Litva, Švicarska, SAD). Radovi mu se nalaze u brojnim muzejima, galerijama, drugim javnim i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u, zastupljen je u nekoliko inozemnih knjiga o suvremenom kolažu te u nekoliko tematskih kataloga. Član je Hrvatskoga društva likov- nih umjetnika i američkoga National Collage Society . 12 IVO BRKANOVIĆ rođen je u Škaljarima pokraj Kotora, 27. prosinca 1906., a umro u Zagrebu, 20. veljače 1987. godine. Glazbeno obrazovanje stekao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao učenik Frana Lhotke, Franje Dugana i Blagoja Berse. Djelovao je kao zborovođa, nastavnik glazbe i operni dramaturg. Prve uspjehe postigao je zborovima još kao student, npr.: Bokeljsko kolo , Kona- vosko pirovanje ... Skladao je orkestralna djela (pet simfonija), glazbeno-scenska djela (opera Zlato Zadra , balet Heloti , scenski oratorij Hod po mukah Ambroza Matije Gupca ), komorna djela ( Dva gudačka kvarteta ) i vokalna djela ( Triptihon , solo pjesme i zborovi). Kao izraziti poklonik nacio- nalnog smjera u glazbi, Brkanović je uspješno povezao osobitosti hrvatskoga glazbenog folklora sa svojom umjetničkom individualnošću.