Nova Istra

255 Đuro VIDMAROVIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Tijekom duge povijesti slikovite Boke, pretežno barokne arhitekture, mnogi su se članovi bokeljskih građanskih obitelji okušali u prenošenju lika i duha mjesta na papir ili platno. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće nekoliko članova prčanjske obitelji Verona, nastanjenih u Rumunjskoj, bavilo se slikarstvom: Nikola Enriko (1862.- 1938.), Ida (1865.-1925.), Artur (1867.-1946.) i Paul (1897.-1966.). Među njima posebno treba istaknuti Artura Veronu, značajnoga rumunjskog slikara, koji je, posjećujući sestru Idu, boravio u djedovskoj kući u Prčanju, vili „Tebaide“, te ondje stvarao vrijedna djela. I znatno mlađi bokeljski slikari – Mario Maskareli (1918.- 1996.), Slobodan Vuličević (1927.-2009.) i Tomislav Ciko (1930.-1982.) stjecajem okolnosti nisu rođeni u Prčanju, a i poslije ih je djelovanje odvelo u druge sredine, no u njihovim je djelima neosporno nadahnuće zavičajem. Najpoznatiji hrvatski likovni umjetnik, rođen kao pripadnih Hrvata u Boki ko- torskoj, svakako je ANDRIJA MAUROVIĆ (Muo, 29. ožujka, 1901. – Zagreb, 2. rujna 1981.), hrvatski slikar, otac hrvatskoga stripa i u tome žanru likovnog stvara- laštva jedno od najvećih europskih imena. (Željko Brguljan). 9 No prvi akademski slikar koji je rođen u bokokotorskome hrvatskom gradiću Prčanju, a uz to kontinuirano u njemu boravio i posvetio tome mjestu i Boki goto- 9 ANDRIJA MAUROVIĆ, jedan od najvećih autora stripa u svijetu, koji je umijeće stripovnih crteža uzdigao do najviše razine tehničke vještine i estetske vrijednosti, rodio se 29. ožujka 1901. godine u Boki kotorskoj, a umro je 2. rujna 1981. u Zagrebu. Nakon godine dana provedene na Akademiji likovnih umjetnosti, Maurović prekida školovanje i započinje suradnju s različitim na- ručiteljima i izdavačima. Radio je ilustracije, crtao karikature, izrađivao plakate, a od 1935. godine i stripove. Grafička zbirka NSK u Zagrebu posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku stripovnih crteža Andrije Maurovića, njih više od pet stotina: stripove Vjerenica mača , Podzemna carica , Knez Radoslav , Ahura Mazda na Nilu , Tomislav , Mrtvački brod , Opsada , Plantaža Beranda , Brodolomci na otoku Mega , Grička vještica , Rankov odred , Zlatni otok , Crni jahač i Ilustracije iz Zabavnika , a u Knjižnici je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem te neki od njegovih brojnih plakata. Maurovićev rad na stripu počinje u svibnju 1935. godine kad je objavljen prvi rad Vjerenica mača , a dvije godine nakon toga izlaze mu brojni stripovi, među kojima Podzemna carica , Ljubavnica s Marsa , Trojica u mraku , Sedma žrtva , Kugina jahta, Gospodar zlatnih bregova ... Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni vesterni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pra- vednika Crnog Jahača , pjesnika lutalicu Tajanstvenu Smrt i simpatičnoga tvrdoglavog starca Starog Mačka . U doba NDH Maurović surađuje u „Zabavniku“ braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se između ostalog posvećuje i nacionalnoj tematici. Nakon rata strip je kratkotrajno zabranjen kao kapitalistička tvorevina koja kvari mladež , ali već 1951. Maurović ponovno crta u omladinskim listovima „Horizontu“ i „Horizontovu zabavniku“, pa se tako pojavljuju: Meksikanac , Opsada Za- dra , Tri dječaka i Jahači rumene kadulje . Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika pripa- da i Grička vještica , scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom objavljena u nastavcima u „Večernjem listu“ potkraj pedesetih. Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima.