Nova Istra

247 Đuro VIDMAROVIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Osnove filmske umjetnosti, Hrvatska usmena književnost, Književna stilistika, Hr- vatski mediji; Mit, obred i običaj; te Hrvatska književnost Boke kotorske, a na Odjelu za kulturu i turizam drži kolegij iz Metodike interpretacije kulturne i prirodne ba- štine. Bila je mentorica u izradbi brojnih diplomskih radova. Bavi se istraživanjem starije hrvatske bokokotorske književnosti pa je u rujnu 1998. tiskala antologiju pod nazivom Hrvatska književnost Boke kotorske do preporoda , Erasmus naklada (Školska knjižnica; Hrvatska književnost od Bašćanske ploče do naših dana ), 1998., 208. str., knj. 33-34. Druga njezina knjiga, tiskana 2001., Don Srećko Vulović o starosjediocima Boke kotorske (Diorama, Zagreb, 80 str.), govori o bogatoj, ali zapostavljenoj hrvatskoj ba- štini bokokotorskoga kruga i u prilogu sadrži pretisak Vulovićeva djela kao i pretisak Pravilnika HKD-a Napredak u Kotoru iz 1892. godine. Koncem 2005. tiskala je knjigu „Razgovor duhovni Vicka Zmajevića“, (HKD Napredak, Zadar, 240 str.). Od 1998. do 2000. predsjednica je Organizacijskoga odbora akcije Hrvatski gra- dovi Hrvatima Boke , gdje je organizirala kulturne svečanosti u nekoliko hrvatskih gradova (Zagreb, Zadar, Split, Šibenik, Pula, Benkovac, Dubrovnik), te u Mostaru i Kotoru, sa zanimljivim programom hrvatske kulture i baštine Boke. Suautorica je (s gospodinom Božom Vodopijom) i scenaristica dokumentarnog filma „S Hrvatima Boke“, u produkciji HTV-a, proizvedenog 2001. Vanjska je suradnica na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučili- šta u Zadru, voditeljica projekta „Usmeno-književna baština zadarskog područja“, suradnica u projektu „Kulture u doticaju: Stoljetni hrvatski i crnogorski književni identiteti“ glavnoga istraživača prof. dr. sc. Milorada Nikčevića. Dakle, pred nama je bokeljska Hrvatica koja je imala sreću što se može baviti književnom poviješću i književnom baštinom svojih sunarodnjaka u Zaljevu, i to u znanstvenoj zajednici matičnoga naroda. U tome je stekla zavidan ugled i velike zasluge. Stoga sa zadovoljstvom donosimo dijelove njezine studije „Kratki pregled starije hrvatske književnosti Boke kotorske“, kako bismo spoznajama do kojih je došla obogatili naš tekst. „Književna baština Boke kotorske – navodi dr. Vanda Babić – od humanizma do preporodnog doba po stilu, stihu, formi i jezičnom izričaju nedjeljiva je cjelina hrvatske književne baštine.“ Kako je bokokotorska književnost i umjetnost uopće vrlo često prisvajana i kako su je mnogi umetali u svoje nacionalne umjetnosti, auto- rica traži bolju brigu, skrb i zanimanje za veliko hrvatsko kulturno bogatstvo, koje se krije u Zaljevu hrvatskih svetaca i daje na uvid slabo poznatu Vulovićevu knjigu „ Tko su bili starosjedioci Boke kotorske “ (Zagreb, 1892.) u kojoj leže mnogi od- govori na i danas često postavljana pitanja. Poznata je činjenica kako je literatura bokokotorskoga kruga, nastajala tijekom stoljećâ, bila neko vrijeme više predmetom političkih negoli književno-znanstvenih