Nova Istra

442 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Slaven BERTOŠA interes papine diplomacije. Ta je utvrda bila važno osmansko gusarsko gnijezdo na južnom Jadranu, pa su u doba navedenog sultana u njoj izvršeni značajni graditeljski zahvati: na najuzdignutijoj točki Staroga ili Donjega grada podignuta je stožerna tvrđava Kanli ili Krvava kula, a na najnižemu dijelu prema moru tzv. Nove zemlje, s tri uglasta bastiona, čime je gradić dobio konačni tlocrt šiljastoga peterokuta. Zadar je, pak, postao konkretna meta osmanskih napada nakon što su u njegovoj okolici osvojeni Zemunik, Poličnik i Dračevac. No, zahvaljujući graditeljskim intervencija- ma čuvenih vojnih inženjera (Michele Sanmicheli i Sforza Pallavicino), Osmanlije ga nikad nisu uspjele zauzeti. Bastionsko se graditeljstvo tada poimalo kao egzaktna znanost koja uključuje matematička znanja što će braniteljima omogućiti duboku obranu i križnu vatru kako bi se napadače držalo daleko od bedema. U drugom je poglavlju podrobnije obrađen Kandijski rat u Dalmaciji (1645.- ‑1669.), koji je Mletačka Republika dočekala gospodarski oslabljena: u prvoj polo- vici stoljeća trgovinu su joj ugrožavale atlantske nacije, Tridesetogodišnji rat ukinuo joj je bogato njemačko tržište, a njezino je stanovništvo uništila i velika epidemija kuge. Kreta je prema mišljenju drevnih naroda bila smještena u središtu svijeta iz- među Europe, Azije i Afrike, a po veličini je četvrti sredozemni otok. Venecija ga je dobila u Četvrtom križarskom ratu i podijelila na 200 feuda koje je dodijelila kolonistima iz prijestolnice u zamjenu za javnu službu. Na Kreti je utvrdila tri grada (Candia, Canea i Rettimo) i tri manja otoka (Suda, Spinalonga i Gramvousa), sa ciljem jačanja svoje važne trgovačke baze položene blizu Egipta. Premda su se Mle- čani nadali da će rat s Osmanlijama ostati ograničen na Kandiju, to se nije dogodilo i sukob se proširio i na Dalmaciju. Osmanski su vojnici s 10.000 konjanika i 5.000 pješaka 1646. privremeno zauzeli mletački Novigrad. Time su dobili luku nadomak velebitskim šumama, a u blizini su bili i plodni Ravni kotari s njihovim gradovima i utvrdama sve do Zemunika. Nemoćni pred Zadrom, Turci su se okrenuli izviđanju kod Šibenika te se utaborili u snažnoj Vrani. Nakon što je osvojila Klis, Mletačka Republika pokazala se sposobnom objediniti vojnu tehnologiju, opsadnu taktiku te domaće i europske veterane, ali nije bila zainteresirana ići dalje od priobalja kako bi osigurala svoju stečevinu i podanike. Ipak, turski je prodor prema obali bio trajno spriječen. Tijekom ovoga rata Šibenik je 1649. zahvatila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 5.000 građana i oko 1.000 vojnika. Taj je pomor simbolički označio kraj stare Dalmacije; grad se postupno, u kasnijim stoljećima, obnavljao novim žitelj- stvom iz zaleđa. Zbog različitih je razloga tijekom Kandijskoga rata u Dalmaciji mletačka obrambena politika bila u krizi, koju su Osmanlije pokušavale iskoristi- ti za uspješne protuudare. U ratu su se u više navrata posebice istaknule skupine Morlaka na koje su se Mlečani uvijek mogli jako osloniti. Mnogobrojna izvješća navode neuspjeli mletačko-papinski napad na Knin 1654., u kojem su Osmanlije