Nova Istra

388 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ – sin poznatoga bečkog slikara Leopolda Kupelwiesera – bio svjestan popularnosti književnosti i drugih umjetnosti u visokim društvenim slojevima, te je znao da će književni tekst poznatih književnika – posebno ako govori o Brijunima – djelotvor- nije od suhoparnih reklama privući elitne goste da posjete otočje. Kupelwieser se kao sposoban poduzetnik potrudio da objavljivanjem oglasa pri- kupi dio sredstava za izdavanje lista. Oglasi velikih europskih tvrtki (npr. željezara i dr.) zauzimaju oko 2/3 prostora, i po tome se ove novine razlikuju od svih periodika koji su u to vrijeme izlazili u Istri. Među znamenitostima Brijuna bili su i nalazi arheoloških iskapanja na otočju, za koje je Kupelwieser angažirao poznatoga pulskog arheologa i konzervatora za Istru Antona Gnirsa. Taj renomirani znanstvenik, nastavnik na Mornaričkoj pučkoj školi u Puli, od 1910. do 1913. u listu je – najčešće pod pseudonimom„Rancon“ – objavio 16 opsežnijih članaka o arheološkim istraživanjima na Brijunima te studije o povijesti Brijuna i Istre. Ti se članci i danas svrstavaju u znanstvene radove. 202 Osobitost je uređivačke koncepcije ovoga lista da su Gnirsove znanstveno-povijesne rasprave o Brijunima i slični članci bili objavljivani na istaknutu mjestu – na počet- noj stranici, a pojedini članci obuhvaćali su i do tri početne stranice, dakle trećinu cijeloga broja. Pored Gnirsa, znanstvene i stručne priloge u listu su objavljivali i pojedini sveučilišni profesori. U studiji „Die Insel Brioni und ihre historischen Denkmale“ /Otok Brijuni i njegovi povijesni spomenici/ Gnirs najavljuje ambiciozne istraživačke planove na otočju: „ Kada bude dovršeno istraživanje koje je na otoku započelo prije 10 godina, ovaj će otok biti jedinstven muzej bogat graditeljskim inventarom visokoga umjetničkog i kultur- nopovijesnog značaja, kojemu je gotovo svaka kultura na sjevernom Jadranu od predrim- skih Histra do 16. stoljeća ostavila barem jedan spomenik graditeljske umjetnosti .“ 203 Rat je spriječio ostvarenje navedenih planova. Gnirs se nakon rata odselio u Češ- ku. Tjednik je pisao o zanimljivostima iz okolice Brijuna, npr. o zoološkoj stanici Berlinskoga akvarija u Rovinju. 204 Tijekom 1913. uvedena je stalna rubrika„O našoj Ratnoj mornarici“, koja dokazuje da je i časnicima Mornarice u Puli ovaj list bio blizak, pa je zasigurno i među njima bilo njegovih čitatelja. Pokretanje i četverogodišnje izlaženje ovoga lista, koje je prekinuto izbijanjem 202 Npr. 1913. god. objavljena je njegova rasprava „Zur Geschichte des Inselnamens Brioni“ /Prilog povijesti naziva otočja Brijuni/, u: BIZ od 16. 11. 1913., Nr. 39. 203 Isto. 204 BIZ, 1913., Nr. 27.