Nova Istra

386 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ električne energije, izgradnju hotela, uzgajališta nojeva i konja za jahanje, otvaranje zoološkoga vrta, proizvodnju vina i dr. 186 Uz pomoć sinova Karla 187 i Leopolda pre- uredio je otočje u elitno odmaralište pripadnika visokih društvenih slojeva i carske obitelji (nadvojvotkinje Marie Josephe, nadvojvode Franza Ferdinanda i dr.). Godi- ne 1900./1901. pozvao je na otočje njemačkoga bakteriologa Roberta Kocha radi suzbijanja malarije, što je ovaj svjetski poznati stručnjak uspješno obavio. 188 U svojoj autobiografiji Kupelwieser opisuje kako su se starosjedioci odnosili prema njemu kao njemačkome doseljeniku. Odlučio je kupiti otočje nošen željom „da dio našeg austrijskoga juga učinim nečim mnogo boljim nego što sada jest“; 189 no, kad su se nakon godina napornoga rada pokazali uspjesi, „...Slaveni i Talijani iz okolice zavidno su gledali kako je na ovome dijelu zemlje, na koji se do tada nisu ni obazirali, jedan njemački uljez stvorio nešto što se čini značajnim.“ 190 Godine 1910., kada je ovaj tjednik pokrenut, otočje je imalo samo 287 stanov- nika. 191 Stoga je pokretanje luksuzno opremljenoga tjednika bilo neobično za ta- dašnje prilike. U uvodniku prvoga broja uredništvo obrazlaže da je list namijenjen svima koji su dolazili ili koji dolaze na otočje kao gosti, te da će za njih list otkrivati sve tajne ovoga otočja. 192 Godišnje je na otočju bilo oko 2.600 gostiju te više tisuća dnevnih posjetitelja. 193 Radi elitnih gostiju, a u svrhu turističke promičbe Brijun- skoga otočja, list je tiskan u razmjerno visokoj nakladi od 1.000 primjeraka. 194 Uredništvo se nalazilo na otoku Veli Brijun, a odgovorni urednici bili su Otto Buchsbaum (od početka izlaženja do 27. 7. 1913.) te austrijski književnik i prevodi- telj Siegmund Oswald Fangor 195 (od 28. 7. 1913. do kraja izlaženja), koji su veći dio 186 Usp. Kupelwieser, P., Aus den Erinnerungen eines alten Österreichers , Wien, 1918. 187 Karl Kupelwieser bio je jedan od pokretača i vlasnika pulskoga dnevnika Polaer Morgenblatt 1905. godine. Krmpotić, J.,„Razvoj tiskarske obrti v Julijski Krajini’’, u: Edinost 1876-1926, Trst, 1926., str. 44. 188 „Veliki bakteriolog Robert Koch vratio je Brijunima zdravlje nakon što je 1901.-1903. god. konač- no iskorijenio malariju.“ BIZ od 20. 9. 1913., Nr. 33. 189 Kupelwieser, P., n. dj., str. 193. 190 Isto, str. 222. 191 Spezialortsrepertorium für das Österreichisch-Illyrische Küstenland , Wien, 1918., str. 54. 192 BIZ od 6. 2. 1910., Nr. 1. 193 Do 1914. godišnje je na otočju bilježeno oko 2.600 noćenja. Gosti su bili iz Beča i ostalih dijelova Monarhije, a oko 10% iz inozemstva, najviše iz Njemačke. Procjenjuje se da je godišnje u dnevni posjet dolazilo oko 50.000 gostiju. Niel, A., Die k. u. k. Riviera von Abbazia bis Grado , Graz;Wien; Köln: Styria, 1981., str. 96. 194 Bogneri, M., n. dj., str. 92. 195 S. O. Fangor (1884.-1957.), austrijski pjesnik i prevoditelj rođen u Galiciji; objavio je prijevode poljskih pjesnika i romana G. D‘Annunzija, C. Farrerea i A.I. Kuprina.