Nova Istra

383 Bruno DOBRIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU divne dijelove, ali njih nitko od stranaca ne poznaje, a malo su poznate i u domovini Austriji. Nedostaju reklame, ali prije njih treba razviti uvjete za smještaj gostiju, što je glavni nedostatak za razvoj turizma u tim područjima. 171 Iznimak je Opatija, koja je primjer toga što se može postići za razvoj turizma na drugim dijelovima obale. Na kraju uvodnika nabrajaju se nakane uredništva novoga časopisa: zagovarat će poboljšanje smještaja gostiju na jadranskoj obali; posredstvom ilustriranih izvještaja iz svih područja „naše obale“ žele skrenuti pozornost stranih gostiju s francuske i talijanske obale prema našoj, i to tako da će se njihov časopis besplatno dostavljati poznatim liječnicima i onima koji se bave prometom stranih gostiju u Njemačkoj, Engleskoj, u nordijskim zemljama i Americi. Pored toga, nastojat će privući ino- zemne ulagače za izgradnju smještaja za goste, čime će se omogućiti zapošljavanje stanovništva naše obale, pogotovo siromašnog stanovništva Dalmacije, koje se zbog siromaštva sve više iseljava u Ameriku. Da bi se mogao organizirati promet stranih gostiju, potrebno je uspostaviti brodske linije, izgraditi željezničke i cestovne pro- metnice, hotele i pansione. 172 Gledano iz današnje perspektive, može se zaključit da su vlasnik i uredništvo časopisa ispravno procijenili potencijalne gospodarske koristi od razvoja turizma u Istri i Dalmaciji. U uvodniku se uredništvo ograđuje od svake veze s politikom, što se u sadržaju lista dosljedno provodilo. U prvome tekstu prvoga broja, naslovljenom„Treba li to baš biti Nizza?“, autor O. Kämpfler iz Trsta dokazuje da su zdravstveni i klimatski uvjeti bolji u Opatiji nego u Nizzi ili u Cannesu. 173 U istome broju na 5 stranica objavljeni su prikazi Opatije, Lovrana, Malog Lošinja i Splita u obliku putopisa, odnosno pisama. Slijede rubrike koje se javljaju i u ostalim brojevima časopisa: športske vijesti (oko 1,5 str.), prikazi knjiga koje se uglavnom odnose na Istru i Dalmaciju te „Razne vijesti (oboje po 1/2 stranice). Podrobno izvještavanje o športskim natjecanjima bila je osobitost kojom se ovaj časopis razlikovao od svih pulskih periodika na njemačkome jeziku, izuzevši novine koje su izlazile na Brijunima. Za razliku od većine tadašnjih pulskih periodika, tekstovi u ovome časopisu naj- češće su bili potpisani, a uglavnom su ih slali – vjerojatno na poziv uredništva – Abbazia“, u: Illustrierte od 5. 7. 1904., Nr. 12-13, str. 105-6. 171 U članku „Zur Hotelfrage in Dalmatien“ anonimni autor zgraža se nad činjenicom da Split nema hotela. Illustrierte , 1(1904), 12-13, str. 100-101. 172 Illustrierte , 1(1904), 1, str. 1. 173 Isto. Časopis u više navrata uspoređuje gradiće u Istri i Dalmaciji s poznatim europskim turistič- kim središtima, npr. u članku „Hvar (Lesina) – Das Madeira der österreichischen Riviera“ /Hvar – Madeira austrijske rivijere/, u: Illustrierte , 1(1904), 8-9, str. 67.