Nova Istra

380 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ 1885. u dva je nastavka objavljeno predavanje pulskoga hidrografa Antona Gareisa o problemu opskrbe vodom – veoma važnom problemu za Pulu. 161 U veljači 1885., prigodom posjete prijestolonasljednika Rudolfa sa suprugom Puli, list je objavio poseban broj s njihovim potretima, što su jedine ilustracije u njemu. Uredništvo je pridavalo ovome tjedniku prvenstveno zadaću lokalnoga glasila, uz izbjegavanje političkih polemika, s glavnim ciljem održavanja lista putem pretplata i objavljivanjem plaćenih oglasa. Može se zaključiti da je list bio nezavisan i nestra- nački, dobronamjeran prema talijanskim žiteljima Pule, zalažući se za povezivanje dvaju naroda i suradnju u cilju razvoja grada i svih njegovih stanovnika, neovisno o nacionalnoj pripadnosti. No, iz talijanskoga tiska razvidno je da su se nacionalistič- ke strasti već bile proširile među žiteljima Pule i Istre, stoga list nije uspio u svojoj mirotvornoj nakani zbližavanja dvaju naroda u Puli i zalaganju za interkulturalno razumijevanje. Spomenuti nedostatak politički obrazovane i osviještene javnosti u Puli otežavao je djelatnost novina kao javnoga korektiva političke sfere, što je bila zadaća koju je sebi postavljao veći dio tadašnjeg austrijskoga liberalnog novinstva (s bečkim dnev- nikom Neue Freie Presse kao uzorom). Stoga su ove novine često dolazile u sukob s pojednicima, nositeljima javnih funkcija u gradu. Osim toga, u vrijeme djelovanja tjednika većinska je građanska javnost u gradu već bila nacionalno-politički podije- ljena. Nemamo podatak o razlogu prestanka izlaženja ovoga tjednika, ali može se pret- postaviti da su tomu bile uzrok navedene prepreke razvoju nezavisnoga novinstva i – s ovim povezano – nedostatak pretplatnika, odnosno spomenuto preferiranje novina, koje su se prvenstveno zalagale za ostvarenje nacionalno-političkih zahtjeva talijanske građansko-liberalne stranke, od strane većine pulskih čitatelja novina. Za liberalne novine, kakvima je želio biti tjednik Pola , nedostajala je javnost neovisna o nacionalno-političkim podjelama, a ova je u Puli bila svedena na uzak krug ljudi kojima nacionalna pripadnost nije bila pretpostavka javnoga (prvenstveno politič- koga) djelovanja. 4.5. Illustrierte oesterreichische Riviera-Zeitung (1904.-1906.) Na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće u Istri su se Opatija s okolnim mjestima i Bri- juni razvili u omiljena turistička odredišta gostiju iz Monarhije i drugih europskih rolds Sohn in Wien, 1885. 161 Pola od 19. i 25. 9. 1885., N. 50-51.