Nova Istra

320 POLITIKA I POLITIČARI Janko ROŽIČ inflaciju. Time bi njemačko gospodarstvo postalo manje konkurentno dok bi se sa- dašnji trgovinski višak Njemačke promijenio u ekvivalentni manjak… Je li Angela Merkel pravi čovjek za taj posao? Ima li širinu i europsku viziju kakvu su imali neka- dašnji njemački i francuski vođe? Odgovor na to pitanje, odgovor je na pitanje hoće li EU skončati na jugoslavenski način.“ Budućnost će pokazati je li u pravu slovenski ekonomist ili britanski „Economist”. Hoće li Angela Merkel za novog mandata biti sposobna promijeniti svoju sadašnju politiku mrkve i štapa, osobite političke ku- hinje u vidu „zatezanja remena“ većine i „punih želudaca“ manjine? Hoće li se tako omršavljela i ugojena Europa kojoj oduzimaju dah, stegnutih i rastegnutih remena, biti sposobna suočiti s azijskim majstorima naviklim ne samo na svakakve kuhinje nego i na borilačke vještine, majstorima koji ne poznaju samo crne rupe nego i crne pojaseve? Nijedan kancelar nakon Drugoga svjetskoga rata nije bio tako moćan i utjecajan kao „djevojčica” koja je došla s Istoka.„Meine Mädchen“, zvao ju je već njen politički otac kancelar Kohl. Naučila je vladati ako ne baš najjačom onda svakako najučin- kovitijom polugom Zapada. Čini se da su protuslovlja kao stvorena za nju. Premda rođena i odgojena u državi komunizma, spretno vitla bičem kapitalizma? Prote- stantica je, a vodi stranku katoličkih konzervativaca? Sebi je podredila patrijarhalne strukture iako je žena, ili možda baš zato što je žena? „Unsere Mutti“, kako je od milja zovu Nijemci, postaje sve omiljenija na jednoj, a sve omraženija na drugoj strani. Je li i djevojčica koja je Europi dala ime došla s Istoka? I može li nam to danas uopće išta značiti? Atmosfera je naelektrizirana, kako su već rekli postmodernisti, leptir u Pekingu može izazvati oluju u New Yorku ili New Orleansu... Ako je njemačka politika u Europi„bure baruta”, kako je starommetaforom opisuje njemački filozof Habermas, u Kini je lako moguće da to bude atomska bomba? Ipak nije riječ o metaforama. Ne samo popravci, nužna je promjena, i to neka bude duboka i temeljita! Mnogo je od- govora, a nisu svi pravi! Još je više pitanja??? Odgovornost je samo jedna i to velika!!! Za Diogena kažu da je bio prvi cinik, koji je usred bijela dana svjetiljkom tražio poštena čovjeka; vjerojatno ga nije našao, jer iza njega nije ostala ni Akademija ni Licej. Aleksandar Veliki, koji nije bio izgubio sklonost prema filozofiji, kako govore, potražio je mudraca u bačvi i pitao ga što može napraviti za njega. „Skloni mi se sa sunca“, prilično poznat je odgovor starog filozofa mladom vladaru, čiji simbol jest Sunce. Manje poznata je inačica tog odgovora iz dublje tradicije, meni ju je prenio prijatelj Makedonac, a u njoj Diogen kaže: „Nemoj mi uzimati ono što mi ne možeš dati.“ U toj izjavi nema ni trunke cinizma iako ju je izrekao otac prvih cinika, ali ima puno mudrosti, možda čak nagona da se preživi. Slična je zlatnome pravilu, ne onome iz ustava neke države, nego onome zapisanom u ljudskome srcu, a glasi: