Nova Istra

263 Želimir PERIŠ KOD MARULA 2013. Evolucija je uvjetovana opstankom. Da čovjek ne mora ubiti čovjeka još bi bili majmuni. A ne poezija. Nasilje nas gura naprijed. A ne rime. Kad pjesnik s bajunetom trči u juriš, metafore se transformiraju u Rorcharove mrlje od krvi. Ucviljene udovice, djeca roditelja s PTSP-om, aleja žrtava neoliberalnog kapitalizma. Svaki uspjeh ugrožava postojeći establišment. Blamaža posredničke demokracije. Licemjerje religija. Utopijski računi za struju. Odvjetničke tarife. Egzistencija 7/24. A ne poezija. Da se ne zajebavamo: Slova nisu nastala za pisanje poezije. Ako smo izopačili sve druge forme istinske čovječje prirode, Nemojmo i slova. Dvije stvari: 1) Količina energije je stalna 2) Glupost ekspandira Kao kokice. Kako god pisao, nikad ne možeš dovoljno biti antifašist. Put do sreće uvijek vodi preko stepenica napravljenih od tuđih kralježaka. Ili možemo zatvoriti oči i praviti se da smo sami na svijetu. Da smo najvažniji. A to znači da se zajebavamo. Na rivi se ubio čovjek Jer mu je sentiment dosegao dvostruku razinu predratne likvidnosti. Svećenik nije htio održati sprovod Jer je samoubojica. A ne poezija. Ja sam svom sinu dužan boriti se. A ne poezija.

RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=