Nova Istra

234 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Dunja DETONI DUJMIĆ naklonost prema tradicionalnim tematima, prema rekonstrukciji smisla i identiteta u času povratka korijenima. U povodu zbirke Stoj ili pucam od zdravlja uglednog pje- snika Zvonimira Baloga, naglašava se njegova sklonost retoričkim igrama, groteski, apsurdnim situacijama iza kojih se naziru duboka misaonost i socijalna osjetljivost. Knjiga pjesama i aforizama Ivana Bradvice Tragovi izvanzemaljaca autoricu asocira na realistično, katkad i ironijsko svjedočenje o turbulentnom vremenu, u poetskoj knjizi Zalog sidrenja Davora Grgurića vidi „duboku simboliku i opise mora“, dok Peru Pavlovića, u povodu zbirke Hortus Dei , naziva jednim od najznačajnijih her- cegovačkih pjesnika. Povelik prostor posvetila je plodnom pjesniku Tomislavu Ma- rijanu Bilosniću u povodu izlaska njegove meditativne zbirke Vrt u kojoj vidi bogat i barokno raskošan jezik te vješto povezivanje prošlosti i sadašnjice, mitologije, bu- dizma i kršćanstva; vrt iščitava kao metonimijsko mjesto preispitivanja pjesnikove egzistencije. Omanji ciklus prikaza posvećenih žanru književne kritike započinje prikazom za- pisa Ljerke Car Matutinović Umjesto samoće , posvećenih suvremenim hrvatskim pje- snicima, prozaicima i kritičarima, nastavlja esejima i zapisima Zdravka Seleša Galo- vić i zađne stvari , nadahnutima zavičajnom tematikom; tu su, između ostaloga, i pri- kazi knjige Maše Vekić o životu i djelu kardinala Franje Kuharića te zbornik radova o nedovoljno istraženom opusu nepravedno zanemarene književnice Side Košutić. Izvješćujući o e-knjizi ugledne hispanistice Simone Delić Barca Bela. El Género de le Balada en el Mediterráneo(...). , Lovrenčićeva zaključuje kako je riječ o sustavnoj ana- lizi hrvatskih i španjolskih romanci, u kojoj se studiozno ukazuje na to kako hrvat- sko i španjolsko tradicionalno pjesničko stvaralaštvo potječu iz istih izvora, pričem je sefardska tradicija čvrsta spona između njih. Prikaz Antologije 20 Galovićevih jeseni: 1994. – 2013. govori o tekstovno i likovno bogato opremljenoj knjizi koja pokazuje kako su Galovićeve jeseni s vremenom rasle od skromnih početaka do značajna me- đunarodnoga kulturnog, književnog i obrazovnog događaja. U skupini recenzija posvećenih proznim autorima ističe se napis o Mediteranskom putopisu Tomislava Marijana Bilosnića; autorica u njemu otkriva „revnog promatra- ča“ koji s puno detalja duhovito spaja prošlost i tadašnjicu, ljude i događaje, intrigan- tne krajolike i neobične svjetove. Pozabavila se i zbirkom neorealističnih pripovijesti na tragu novijih čeških pisaca, Divan dan za Drinkopoly , perspektivnoga prozaika Marka Gregura. U povodu novoga izdanja lektirnog štiva na tragu kriminalističke proze, Sportski život letećeg Martina Dubravka Jelačića Bužimskog – spominje auto- rovu vještinu pri kombiniranju realističnih događaja s fantastikom. Potom predstav- lja pripovjedačku prozu Božice Gašparić ( Priče iz danila ) i Diane Rosandić Živković ( Strah od konja ), da bi zatim više tekstova posvetila hrvatskim pripovjedačima u di- jaspori (Pepita Turina, Vladimir Jakopinec) i sličnim temama ( Hrvatska pisana riječ