Nova Istra

213 Žarko PAIĆ FILOZOFIJA njaminove teorije suvremene umjetnosti i medija. 38 O tome će još biti govora u ovoj knjizi u trećem poglavlju. Kažimo tek da se zahvaljujući pojmu aure i njezina gubit- ka u bitnome dovode u svezu umjetnost i nove tehnologije. No, značenje je hašiša između mistike i derealizacije. Uronjenost u iskustvo droga, koje izazivaju nadilaže- nje krhke stvarnosti, Benjaminu je vjerojatno bilo svojevrsnom obranom od same te tjeskobne i okrutne stvarnosti jednoga vječnog izgnanika i tankoćutnoga duha. Kako svjedoči Gershom Scholem u uspomenama na Benjamina, u doba ogleda o nadre- alizmu i kasnije, osim hašiša, meskalina i opijuma, narkotici su mu postali tek dru- gom vrstom transcendencije. 39 Bilo je to samo krajnje sredstvo pripreme za uvođenje u nešto mnogo značajnije od iskustva bilježenja gubitka tla pod nogama.„Profano osvjetljenje“ pripada „misaonim slikama“ ( Denkbilder ). S pomoću njih se uspostav- lja odnos svetoga i svjetovnoga u vremenu svekolike ispražnjenosti smisla. U doba tehničke idolatrije čovjeka svi iziskuju bijeg u svoje odaje transcendencije. Nakana je ogleda o nadrealizmu izvesti, dakle, dvoje: (1) oslobađanje prostora za nov život desakraliziranoga estetskoga privida u figu- ri „profanoga osvjetljenja“; (2) promjenu buržujskoga društva s pomoću revolucionarne ideje prevladavanja umjetnosti u životu. U tom pogledu ukida se dihotomija književnosti i svakodnevice. Aragonov je pro- gram bio u povezivanju estetike i politike –„ Pratique la poesie “. U tu svrhu trebalo je uspostaviti odnos između pojma slike i tijela. Poveznica je, dakako,„nov život“ koji se konstruira estetski. Slike se pritom ne nalaze izvan osjetilnosti društvenih subjeka- ta. One su nastanjene u samoj jezgri materijalnosti. Sve što je Benjamin formulirao u knjizi ogleda-fragmenata-zapisa Jednosmjerna ulica (Einbahnstraße) ovdje poprima značenje „revolucionarnoga iskustva“. 40 Zbog toga određuje nadrealizam pokušajem da se umjetnička kreativnost stopi s revolucionarnom disciplinom. No, problem je već u tome što je 1929. godine Breton stupio u Komunističku partiju Francuske. Fantazi- ja se odjednom pretvorila u totalitarni eksperiment s gubitkom slobode umjetničkoga djela. Utoliko se „politizacijom umjetnosti“ ne dospijeva s onu stranu granice umjet- nosti i života. Posve suprotno, žrtva umjetnosti na oltaru nove „političke religije“ kao što je staljinizam ostavila je trajne posljedice. Susprezanje estetskoga u jaram„viših ciljeva“ ima visoku cijenu gubitka istine. I danas još nije dovršen ovaj sukob„desnih“ i 38 Walter Benjamin, Haschisch in Marseille , u: Gesammelte Schriften, IV. I, (ur. Tillman Rexroth) Suhrkamp, Frankfurt/M., 1991., str. 409-416. 39 Gershom Scholem, Walter Benjamin: Story of a Friendship , Schocken Press, NewYork, 1981., str. 177. 40 Walter Benjamin, Einbahnstraße , u: Gesammelte Schriften, sv. IV-1., Suhrkamp, Frankfurt/M., 1991., str. 83-148.