Nova Istra

212 FILOZOFIJA Žarko PAIĆ noga svijeta. Njegov je temelj u tehničkoj „prirodi“ života. No, iza praktičnih djelo- vanja promjene stanja u društvu, politici i kulturi nalazi se ono neprikazivo mime- tičkom slikom i neiskazivo jezikom predstavljanja. Umjesto toga, moderno mišljenje se objavljuje svijetu kroz raščaravajuću moć kritike. U spekulativno-dijalektičkome obliku prebiva njezin jezik. Nakon gubitka vjerodostojnosti metafizike, u prednji plan nužno dolazi moć preobrazbe. Nije teško zaključiti kakve su posljedice za mi- šljenje. Kada se profanost osvjetljava, nastaje sklop „misaonih slika“. One pripadaju materijalističkome svijetu tragova i okamina prošlosti upravo ovoga vremena „ovdje“ i „sada“ u zapisima i arhivima. Doživjeti profano osvjetljenje znači imati drukčiji na- čin „iluminacije“ kao prosvjetljenja. Ali ne s pomoću religiozne ekstaze mistika niti uz pomoć hašiša, opijuma i psiho-sedativa. 36 Nadomjesne su strategije transcenden- cije samo druga strana moderne opsjednutosti „drugim životom“. U prelasku razlike svijesti i nesvjesnoga kao da se vodi i dalje stari filozofijski prijepor. Međutim, stvar ipak nije u tome. Evo o čemu je riječ: „Svako ozbiljno razmatranje okultnih, nadrealnih, fantazmagoričnih darova i femomena pretpostavlja dijalektičko ukrštanje koje romantična glava nikada ne može usvojiti. (...) Najstrastvenije istraživanje telepat- skih fenomena, na primjer, čitanja (koje je eminentno telepatski doga- đaj), neće naučiti ni napola toliko koliko profano osvjetljenje čitanja o telepatskim fenomenima. Ili: najstrastvenije istraživanje opijenosti ha- šišem neće naučiti niti napola toliko o mišljenju (koji je eminentni nar- kotik), koliko profano prosvjetljenje mišljenja o opijenosti hašišem. Či- tatelj, mislilac, onaj tko čeka ili tumara, također su tipovi prosvijetljenih kao što su to uživatelji opijuma, sanjari, opijeni. I profaniji.“ 37 Figura „profanoga osvjetljenja“ za Benjamina ima ontologijsko značenje. Valja u tome vidjeti pripremu čitavoga niza pojmova i slika njegove zrele faze materijalistič- ke teorije modernosti. Koliko možemo razabrati, ogled o nadrealizmu najavljuje ono što će biti novo iskustvo profane transcendencije u Marseillesu 1930. godine. Tada objavljuje ogled Hašiš u Marseillesu ( Haschisch in Marseille ). Usput, to je ogled u ko- jem se prvi put pojavljuje pojam aure . Zacijelo je riječ o najznačajnijem pojmu Be- 36 Vidi o tome: Margaret Cohen, Profane Illumination: Walter Benjamin and the Paris of Surrealist Revolution , University of California Press, Berkeley-California, 1993., str. 187-188. i Susan Buck-Morss, The Origin of Negative Dialectics: Theodor W. Adorno, Walter Benjamin and the Frankfurt Institute , The Free Press (Macmillan), New York, 1977. – „Surrealism as Model: The Experience of Hashish“, str. 126-127 37 Walter Benjamin, Angelus Novus , str. 87.