Nova Istra

209 Žarko PAIĆ FILOZOFIJA i „mistike“, društvene pobune i svakodnevice u znaku začaravanja modernoga života grada: od fotografije, filma do kontingentnih događaja izvedbe ljudskoga tijela u ur- banome prostoru. No, glavni je problem nadrealizma u razotkriću čudovišne moći bestemeljne slobode: „Nakon Bakunjina u Europi više nije bilo radikalnog pojma slobode. Nadrealisti ga imaju. Oni su prvi koji odbacuju liberalni moralno-hu- manistički okoštali ideal slobode, jer su utvrdili da ‘slobodu, koja se na toj zemlji može izboriti samo tisućama najtežih žrtava, treba uživati ne- ograničeno, u svoj punoći i bez ikakvog pragmatičnog računa dok traje’. (...) Zadobiti snage opijenosti za revoluciju, oko toga kruži nadrealizam u svim knjigama i pothvatima. To se može obilježiti kao njegova naj- svojstvenija zadaća. Za nju ništa ne znači što komponenta opijenosti, kako znamo, postoji u svakom revolucionarnom činu. Ona je identična s anarhističkom.“ 31 Pogledajmo pomnije kako Benjamin shvaća nadrealističko shvaćanje slobode. Najprije, uspoređuje Bakunjinov gotovo militantni anarhizam s onime što žele Bre- ton, Aragon i drugi zagovornici republike mašte i sna. To je veza između strasti za dokidanjem države i djelovanjem na putu ozbiljenja punine čiste singularnosti poje- dinca. Već je u Kierkegaarda individualna sloboda subjekta bila uvjetom mogućnosti istinske egzistencije čovjeka. Marx i Engels već na početku Manifesta KP ustvrđuju da je uvjet slobode za pojedinca uvjet slobode za sve. Otuda slijedi nešto paradok- salno. Bakunjin i anarhisti slave kult slobode kao razaralačku moć protiv kolektiviz- ma države i tiranije vrijednosti „liberalno moralno-humanističkog okoštaloga ideala slobode“. S druge, pak, strane Marx s idejom komunističke revolucije ne zaobilazi ovo prezreno načelo građanskoga liberalizma. Naprotiv, ono je uvjetom za društve- nu revoluciju, a ne nešto što bi trebalo žrtvovati u ime krutosti nadolazećeg novoga društva. Čini se da Benjamin nastoji povezati nešto nepovezivo, sklopiti ono nesklo- pivo. Anarhizam, doduše, tvori ideologijsku strukturu nepokorivosti slobode unutar heterogenih Bretonovih zamisli o mogućnosti „nadrealističke revolucije“. 32 No, bitna značajka novoga pojma slobode o kojemu Benjamin raspravlja nije ništa drugo negoli čin mogućnosti revolucionarne akcije. U čemu je novost ovoga načela? Naprosto u tome što iz poetičke odnosno estetske sfere proizlazi mogućnost promjene društva. 31 Walter Benjamin, Novi Anđeo , Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2008., str. 86. S njemačkoga prevela: Snješka Knežević. 32 André Breton, Manifestes du surréalisme , Poche, Pariz, 1985.