Nova Istra

61 Mirna LIPOVAC – Darko ŽUBRINIĆ OGLEDI potpunoga odvajanja došlo je 12. prosin- ca 1859. godine. Sasvim je izvjesno da je i Parčić bio uključen u završnicu toga po- stupka jer je upravo 1859. godine bio otoč- kim župnikom. Parčićevo najznačajnije i najvrjednije fo­ tografsko razdoblje podudara se upravo s njegovim boravkom u Zadru i na otočiću Galevcu. Njegovi fotografski interesi kreta- li su se od snimanja pejzaža, gradskih vedu- ta Zadra, portreta, stvaranja panoramske fotografije u skladu s tadašnjim tehničkim mogućnostima kamere, sve do znanstvene fotografije. Od zadarskih veduta do današ- njega dana čuvaju se slike Kopnenih vrata, Gradske straže i crkve Gospe od Zdravlja, kao i fotografije zadarskih krovova. Zani- mljiva je panoramska fotografija mjesta Preko na obližnjemu otoku Ugljanu sa- stavljena od pet snimaka. Parčić je hrabro zakoračio i u eksperimentalnu fotografiju. Spojivši fotoaparat s teleskopom (zvjezdo- zorom, prema njegovu nazivlju), u Zadru je 31. prosinca 1861. snimio tri faze pomrčine Sunca i fotografije zalijepio jednu do druge. Spajanjem fotoaparata s mikroskopom (sitnozorom) uspio je snimiti pro- stom oku nevidljiv mikrosvijet – kristalizaciju soli i običnu buhu. Time su uteme- ljeni počeci znanstvene fotografije u Hrvatskoj. Neke su od njegovih fotografija na poleđini obilježene ornamentiranim pečatom s natpisom‘ O. Drag. Parčić ’ te glagolj- skim slovima ‘Svjetloslikar na Galevcu 1863’ . Nakon 1864. Parčić više nije snimao u Zadru, a njegova posljednja datirana fotografija (svjetlopis) potječe iz ožujka 1879. i nosi naziv Monte Cassino , što je inače brdo u okolici Rima. Premda nevelika, Parčićeva fotografska ostavština iznenađujuće je bogata i važ- na te ga svrstava među najistaknutije rane fotografe u Hrvata. Parčić je ujedno po- kazao koliko je zadarski intelektualni krug u drugoj polovini devetnaestoga sto- ljeća bio spreman ne samo prihvatiti novi medij već i proširiti njegovu uporabu na umjetničko i znanstveno područje. Bez Parčića početci fotografije u Zadru sveli bi se na njenu puku obrtničku primjenu. Razdoblje od 1860. do 1864. proveo je kao predstojnik franjevačkoga glagoljaš- Parčićevo poprsje u Zadru