Nova Istra

56 Mirna LIPOVAC – Darko ŽUBRINIĆ, Zagreb DRAGUTIN ANTUN PARČIĆ – ZNAMENITI HRVATSKI LEKSIKOGRAF I GLAGOLJAŠ „ Dragutina Antuna Parčića možemo smatrati pravim praktičnim enciklo- pedistom. Kao jezikoslovac i leksikograf, svojim je hrvatsko-talijanskim i talijansko-hrvatskim rječnicima te hrvatskom gramatikom znatno obogatio hrvatsko jezikoslovlje i književnost. No, posebno je zadužio hrvatski glago- lizam jer je svojim glagoljskim misalom spasio staroslavensko bogoslužje u hrvatskim biskupijama u kojima mu je, najprije zbog pomanjkanja liturgij- skih glagoljskih knjiga, prijetilo izumiranje... Parčić je osuđivao tuđice (tzv. ‘vulgarne riječi’) i preporučivao domaće izraze. Za strane riječi pronalazio je njihove hrvatske inačice ili ih je sâm iznalazio. U Rječniku se mogu pronaći termini koji su stekli i do danas zadržali komunikacijsku vrijednost, poput: brzojav , dalekozor , glasovir , kišobran , kolodvor , ljetopis , prirodopis , to- plomjer , zemljopis i zemljovid . “ UVOD Dragutin Antun Parčić (1832. – 1902.) iznimno je svestrana osoba druge polo- vine 19. stoljeća. Područja interesa ovoga hrvatskog svećenika, franjevca trećoreca glagoljaša kreću se od filologije, leksikografije, gramatičarstva i prevođenja, preko tiskarstva, fotografije, slikarstva, pjesništva, kartografije, botanike i astronomije, sve do meteorologije i urarstva. Ostavio je trag u svim navedenim područjima. U ovomu ćemo ga članku predstaviti u prvome redu kao istaknutoga hrvatskog leksikografa i glagoljaša, a dotaknut ćemo se i njegovih ostalih područja interesa. Parčić je poživio 70 godina. Najznačajnija razdoblja njegova života vezujemo uz