95 Ružica PŠIHISTAL OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ ko Šagi Bunić, Vjekoslav Bajsić, Josip Turčinović, Ante Kresina, Aldo Starić, Bonaventura Duda, Ivan Golub). Bio je to zrak koji je udisao. Kršćanski humanizam nije za nj programska odrednica, on je jednostavno forma mentis, oblik njegova uma, način na koji misli, naočale kroz koje gleda, motri i istražuje knjige i svijet. Čovjek mu je važan, ali ne i mjera svih stvari. Čovjek mu je važan – ali punina čovječnosti ostvaruje se kroz sličnost s Bogom. Svetost je za Bratulića, prema posvjedočenoj kršćanskoj tradiciji, uvijek i bogoljublje i čovjekoljublje26, a sveci su tu za nas ne zato što su bili savršeni, nego jer su posjedovali istaknute herojske kreposti (ne sve) i time za koju stepenicu više postali sličniji Bogu. Što nam je poručio Bratulić kada je uz hagiografske studije u istu knjigu uvrstio i članke o svojim suvremenicima (Bonaventura Duda, kardinal Kuharić, Josip Tučinović) koji (još) nisu proglašeni svecima? Je li to implicitni poticaj crkvenim vlastima za pokretanje njihove kauze ili je to putokaz nama da je mjera njihove svetosti već vidljiva, neovisno o tome hoće li biti uvršteni u krug kanoniziranih svetaca? Crkva uostalom dobro poznaje zajedništvo svetih, i službenih i„neslužbenih“ anonimnih svetaca, slaveći ih zajedno na blagdan Svih svetih. Bratulić je Dudu, kardinala Kuharića i Josipa Turčinovića poznavao, osjetio je živo bȉlo njihove svetosti i precizno „detektirao“ njihove herojske kreposti – krepost ljubavi kod kardinala Kuharića, krepost vjere kod Josipa Turčinovića, karizmu proročkoga govora kod Bonaventure Dude. Uvrstio ih je u posebnu skupinu s nadnaslovom Čovjekoljublje među nama. Sveci su tu među nama, nisu stvar samo daleke prošlosti, prepoznajemo ih po ostvarenoj čovječnosti27. personalizma“, Nova prisutnost IX, 2011., 3, 559-568.; Ivan Šestak,„Stjepan Tomislav Poglajen i kršćanski personalizam“, Nova prisutnost IX (2011.), 547-551.; Ivan Čulo, Recepcija personalizma u Hrvatskoj tijekom XX. stoljeća, Alfa, Zagreb, 2019. 26 Josip Bratulić, Svetost i čovječnost, rasprave o hrvatskoj hagiografiji, Književni krug Split, Split, 2018., 11. 27 Knjigu Svetost i čovječnost Bratulić je posvetio svim ljudima dobre volje (Ljudima dobre volje koji svojim radom, / znanjem i ljubavlju mijenjaju svijet / da bude svima ljepše i bolje).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=