94 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Ružica PŠIHISTAL ti čovjek: „Nije, dakle, čak ni Ćiril pismo sastavio nego je to pismo sȃm Bog preko njega poslao Slavenima!“21 Zašto je Bog poslao Konstantina Učitelja Slavenima ključno je pitanje kršćanskoga humanizma? Odgovor na to pitanje Bratulić je pronašao kod Črnorisca Hrabra: „Potom pak čovjekoljubac Bog, koji sve ureduje i ne ostavlja ljudskoga roda bez razuma, nego sve privodi k razumu i spasenju, smilovavši se na slavenski rod, posla im svetoga Konstantina Filozofa [...] i on im sastavi 38 pismena.“22 Misija glagoljice ne iscrpljuje se u opismenjavanju niti samo u uspješnu pokrštavanju, nego evangelizacija uvijek ide ruku uz ruku s prosvjećivanjem,„svjetlo vjere“ ide uz „svjetlo spoznaje“. Bratulić jasno detektira matricu kršćanskoga humanizma u ćirilometodskoj misiji i prepoznaje je u dugoj rečenici koja je pomagala malim glagoljašima u učenju slova: Azъ, Buky, Vêdy, Glagoljǫ, Dobrê, Estь, Živêti, Dzêlo, Zemlji / Ja Knjige Znajuć Govorim Dobro Je živjeti Veoma na Zemlji. Drugo slovo glagoljice „buky“ znači pismena, slova, knjige, ali prvotno je na mjestu „buky“ stajao Bogъ. Kasnije je, da se ime Božje ne bi izgovaralo uzalud, zamijenjeno s „buky“, ali ono je i dalje upućivalo na Boga:„Sigurno je učitelj đake upozorio da ono buki, bukvi treba misliti i u sebi izgovarati Bog, to jest: Ja Boga znajući govorim da je dobro živjeti veoma na zemlji.“23 U jednome slovu i jednoj riječi postignuta je „istost Božje osobe, i Božje spoznaje, i knjige, ali i Knjige, Svetoga pisma, kao i znanja i čitanja i vjerovanja u Boga“.24 Svetost i čovječnost Bratulić je intelektualno i vjerski rastao u nenametljivoj klimi kršćanskoga personalizma, malog ali živahnog kružoka hrvatskih katoličkih intelektualaca, među kojima je bio i njegov prijatelj Branko Fučić, a nemale silnice toga smjera kršćanskoga mišljenja ugrađene su u dokumente Drugoga vatikanskog sabora (posebice u Gaudium et spes), pod čijom je krošnjom rasla Katolička Crkva u Hrvatskoj, porodivši i„čudo“ Zagrebačke Biblije (1968.)25. Živio je u vremenu istaknutih teologa (Tomislav Jan21 Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, 14. 22 Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, preveo i protumačio Josip Bratulić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1992., 162. 23 Josip Bratulić, „Identitet, sveta braća Ćiril i Metod i glagoljica“, Povijesno naslijeđe i nacionalni identiteti, uredila Marijana Marinović, Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Zagreb, 2006., 49. 24 Bratulić,„Identitet, sveta braća Ćiril i Metod i glagoljica“, 49. Prilagođeni način propovijedanja prikladan kulturi u kojoj se vjera naviješta (inkulturacija) vrijedi kao zakon svake evangelizacije, a iz same religiozne misije Crkve proizlazi kulturna dobrobit za zajednicu. Usp. Gaudium et spes (br. 42, 44, 58). 25 O kršćanskome personalizmu i recepciji u Hrvatskoj usp. Ivan Supičić, „Za humanizam budućnosti“, Nova prisutnost III, 2005., 2, 129-154; Ivan Supičić, „Trajna aktualnost kršćanskog
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=