80 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Daniel NAČINOVIĆ OBRTAN, UMJEŠAN, RADIŠAN Ljudski rad drugi je dio knjige Priče o lijepim stvarima i čini ga jedna tema – Pohvala obrtima i obrtnicima. Bratulić i ovdje ilustrativno ponire u početke ljudske civilizacije, u drevna vremena kako bi pratio početke obrtništva, da bi tako došao do Hrvatske. Povezivanja s Biblijom gotovo su redoviti kadrovi Bratulićeva stitilističkog postupka, na što se izravno nadovezuju filološke natuknice u korijenima pragmatičnih navada. Upravo će u ovome poglavlju biti zanimljivo pogledati jedan od etimoloških pristupa, gdje se u susretu s riječima i njihovim oblicima razotkrivaju strukture društvenoga života i stalna dijalektika između pojmova, domišljaja i razložne koherencije: „Riječ obrt“ – objašnjava Bratulić – „javlja se u hrvatskoj stručnoj terminologiji sa značenjem koje ima danas u drugoj polovini 19. stoljeća. Izvor je bio vjerojatno u starijoj riječi obrtan u značenju okretan, hitar, umješan, a zatim i marljiv, radišan. Tako se javlja u tekstovima nekolicine hrvatskih pisaca prije 19. stoljeća: u Brne Karnarutića, Jurja Barakovića, Ivana Dražića i drugih. Slično i u starim hrvatskim rječnicima: u Vrančića, Della Belle, Mikalje. U stručnoj, tj. političkoj i pravnoj terminologiji koja se dogovarala, utvrđivala u Beču 1850., zatim i upotrebljavala u Austrijskoj Monarhiji, a zatim i u Austro-Ugarskoj Monarhiji, u oba njezina djela, i kako je objavljena u znamenitoj knjizi u Beču 1853. (Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe) za njemačku riječ Gewerbe rabi se isključivo istoznačnica obrt, obrtovanje, obrtnik, jednako na latinici (za hrvatski jezik) kao i na ćirilici (za srpski jezik). Samo na jednom mjestu stoji riječ zanat, u sintagmi zanatski zakon, tiskano na ćirilici, s uputnicom na istoznačnicu obrtski zakon (str. 152). Naravno da je tu riječ u svome Rječniku znanstvenoga nazivlja (1875., str. 686) preporučio i utemeljitelj hrvatske znanstvene etimologije Bogoslav Šulek. On ne odbacuje ni riječ zanat, zanatnik, zanatoslovlje, a to je njemu tehnologija (str. 1326).“ Bratulić – obdaren raznolikim stilističkim rješenjima – pučkim mudrostima, humorom, stihovima i sl. – ne preza od detaljnijih objašnjenja, ali uvijek s odmjerenom dozom kontekstualnosti što u konačnici doživljaja knjige ukazuje na akribiju„dobro temperirana“ instrumentarija unutar dotične tematike. Lijepe stvari, velike i male, sve su podjednaka značaja u panorami životne menažerije. I one se, na kraju krajeva, mogu protegnuti u četverokraki zahtjev što ga u vezi s literarnim djelovanjem (a na spoznajama srednjovjekovnog teologa i filozofa Huga od Svetog Viktora) izriče i razrađuje pjesnik (i lingvist) Dante Alighieri. On u jednoj poslanici (adresat Cangrande della Scala) spominje kako bi svako književno ostvarenje trebalo imati ugrađenu književno-povijesnu, moralnu, alegoričnu i ana-
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=