67 Ivan JURKOVIĆ OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Starčevića,40 da nabrojimo samo neke. No, XIX. stoljeće nije krajnja kronološka granica njegova interesa u proučavanju povijesti hrvatske književnosti niti je granicom njegove brige na polju objavljivanja rukopisa hrvatskih književnika, osobito onih koji su ostavili neizbrisiv trag u istarskoj prozi i poeziji XX. stoljeća poput: Cara Emina,41 Nazora42 i Črnje.43 Premda nije cjelovit, ovaj popis autora i naslova njihovih otisnutih djela svjedoči da je akademik Bratulić jedinstvena pojava u domaćim znanstvenim humanističkim krugovima. On je kao ljubitelj knjige, strastveni bibliofil, erudit i vrhunski znanstvenik, ali i kao čovjek potekao i okrenut svojemu narodu, baštineći Dobrilinu zauzetost da se puku knjigom prenose tradicija, vrjednote i povijesno pamćenje vlastite zajednice, uspješno povezivao i prenosio svoja i tuđa znanstvena postignuća ne samo stručnoj već i širokoj javnosti, priređivačkim radom na izvorima stalno budeći interes te javnosti. Upravo je stoga nastojao biti nazočan u javnosti, što je kolegama zaključanima u svoj arhivalni i svijet znanstvene ekskluzive bilo neshvatljivo pa i zazorno. On jest, za razliku od njih, istinskim i vodećim pregaocem toga istog znanstvenog„establišmenta“, jer je držeći nebrojena javna predavanja (uživo i preko medija), predstavljajući knjige (svoje i tuđe), držeći prigodne i svečane govore (otvarajući izložbe ili obljetničke svečanosti) uistinu nesebično radio u javnome interesu i za opće dobro. Na kraju moramo istaknuti posebno polje mukotrpna rada koji podrazumijeva ustrajnost i posvećenost, ali koji svakom znanstveniku oduzima puno vremena u njegovu osobnomu istraživačkom i stvaralačkom radu. Akademik Bratulić se toga rada nikada nije libio prihvatiti. Štoviše, njegova susretljivost i pomoć svim kolegama i nakladnicima koji su mu se obratili s molbom da se prihvati posla recenziranja knjige na glasu je u hrvatskoj znanstvenoj zajednici. A kakve su to recenzije, osobno sam vidio i doživio kao urednik serije Glagoljski rukopisi Državnog arhiva u Pazinu44 te 40 Ante Starčević, Izbor iz djela, ser. Croatica: hrvatska književnost u 100 knjiga, Kolo 3, knj. 61 (Vinkovci – Cerna: Riječ – Pauk, 1999.). 41 Viktor Car Emin, Presječeni puti, ser. Istra kroz stoljeća, Kolo 5, knj. 25 (Pula – Opatija – Rijeka – Rovinj: Čakavski sabor i dr., 1984.); isti, Mali Učkarić i druge pripovijesti, ser. Istra kroz stoljeća, Kolo 10, knj. 58 (Pula – Rijeka – Rovinj: Čakavski sabor i dr., 1990.). 42 Vladimir Nazor, Krvavi dani, ser. Biblioteka Hrvatski povijesni roman (Zagreb: Školska knjiga, 1995.); isti, Djetinjstvo na otoku (Postira: Osovna škola Vladimira Nazora, 2007.). 43 Zvan Črnja, Sabrane pjesme, ser. Istra kroz stoljeća, Kolo 3, knj. 13 (Pula – Rijeka – Rovinj: Čakavski sabor i dr., 1981.). 44 Riječ je o sljedećim knjigama serije: knj. 5 (Dražen Vlahov, Glagoljski rukopis iz Roča: Iz Knjige crkve i bratovštine sv. Bartolomeja /1523 – 1611/, otisnuta 2006.), knj. 6 (Dražen Vlahov, Knjiga oltara bratovštine sv. Mikule u Boljunu /1582-1672/: glagoljski zapisi od 1582. do 1657. godine, otisnuta 2008.), knj. 7 (Dražen Vlahov, Knjiga računa općine Roč /1566-1628/, otisnuta 2009.), knj. 8 (Dražen Vlahov, Zbirka glagoljskih isprava iz Istre, otisnuta 2010.), knj. 9 (Dražen Vlahov, Matična knjiga iz Boljuna: Glagoljski zapisi od 1576. do 1640., otisnuta 2011.), knj. 10 (Dražen Vlahov, Matica krštenih župe Lindar /1591. – 1667./: Glagoljski zapisi /1591. – 1648./, otisnuta
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=