44 Miroslav BERTOŠA (1938. – 1923.) RANI RAD DALEKOSEŽNOGA DOSEGA Postavke Josipa Bratulića o Istarskom razvodu (Esejističko promišljanje) Od svih Bratulićevih razmatranja Istarskoga razvoda, objelodanjenih u monografiji istoimena naslova – kao hrvatskoga pravnog spomenika, kao povijesne i kulturno-povijesne listine srednjovjekovne Istre, kao osebujnoga jezičnog teksta – izvorna je, najvrjednija i najpoticajnija postavka koja u tom glagoljicom i hrvatskim jezikom pisanom vrelu prepoznaje književni tekst. To je zapravo jedini ključ čitanja i hermeneutičkog tumačenja sadržaja i događajnih činjenica navedenih u glagoljskoj razvodnoj listini. Uživljen u glagoljašku viziju suživota Josipa Bratulića, Pepa/Pepeta, dragoga prijatelja i uvaženog znanstvenika, u svim sam razdobljima njegove iznimno uspješne karijere – od djelatnika Staroslavenskoga instituta i sveučilišnog profesora do akademika i sveprisutnoga kulturnjaka – doživljavao jednako kao zanesenjaka duboko uronjenog u pučki svijet, u ozračje pučke kulture iz koje je poniknuo, kao i učenu ličnost, poštovanu u visokim krugovima slavističke, kroatističke i uopće filološke znanosti. No, ponajviše sam ga doživ- (izvor: IO DHK)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=