145 Josip ŠIKLIĆ ZAVIČAJ le pretvorene u pokrajinske, a većina Leginih otvorene su kao hrvatske. Točan broj škola iznimno je teško sa sigurnošću utvrditi jer su dostupni podatci manjkavi i često proturječni. Pozivajući se na podatke Vjekoslava Bratulića, Mate Demarin navodi da je tijekom četiri ratne godine u Istri otvoreno 49 novih hrvatskih škola. Prema Anti Cukrovu (Između obrazovanja i denacionalizacije, Pula, 2001.), u navedenom razdoblju otvorena je ukupno 51 škola, od kojih je 21 bila novootvorena, a ostalih 30 već je postojalo, kao Družbine ili Legine škole. Neposredno prije talijanske okupacije 1918. godine, u Istri su postojale 222 škole, bez obzira na organizacijski i vlasnički ustroj. Dio njih nije radio zbog nedovoljnog broja učitelja, dio školskih objekata zauzela je pak vojska i sl. S takvim stanjem u školstva Istra je dočekala svršetak Prvoga svjetskog rata. Prvi svjetski rat završio je 11. studenoga 1918. godine. U četverogodišnjem ratnom vihoru nestalo je Austro-Ugarsko Carstvo. Istarski Hrvati nadali su se da će se konačno moći priključiti matičnome narodu u okviru novonastale zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Međutim,„zahvaljujući“ odredbama tajnoga Londonskog ugovora, dogodilo se nešto sasvim drugo. U skladu s točkama 4. i 5. toga ugovora iz 1915. godine, na osnovi kojega je Italija ušla u rat na strani sila Antante (izdavši savezništvo sa Središnjim silama), talijanska okupacijska vojska ušla je već 5. studenoga 1918. godine u Pulu, ubrzo zauzevši čitavu Istru. Talijanskom okupacijom Istre 1918. nastavljena je denacionalizacija hrvatskih škola, a već u prvim mjesecima okupacije ukinute su mnoge hrvatske škole i pretvorene u škole s talijanskim nastavnim jezikom. Sekcija za školstvo Civilnoga komesarijata sa sjedištem u Poreču 13. prosinca 1918. raspušta sve Družbine škole. Od 121 hrvatske škole i 49 novootvorenih javnih škola tijekom rata, u razdoblju od studenoga 1918. do lipnja 1919. godine preostalo je tek 59 hrvatskih škola s 86 razreda i 85 učitelja. Ostalih 111 zatvoreno je ili su otvorene kao talijanske škole. I srednje škole ukinute su. Hrvatska gimnazija u Pazinu, na kojoj je dotad maturiralo dvanaest naraštaja, zatvorena je, jednako kao i Ženska učiteljska škola u Pazinu u kojoj su održane dvije mature. Usporedo sa zatvaranjem hrvatskih škola, nove vlasti obračunavaju se s hrvatskim učiteljima koje umirovljuju, otpuštaju, zatvaraju, premještaju, progone ili konfiniraju. Jedini grijeh im je bio taj što su Hrvati (croato), odnosno slavenofili. Umjesto zaključka U drugoj polovini 19. stoljeća politička scena Istre sve je življa jer su se oblikovale dvije sasvim suprotne ideologije, slavenska (Hrvati i Slovenci) i talijanska. Hrvati i Slovenci shvatili su da ih iz neravnopravna položaja mogu izvući samo pismeni i
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=