144 ZAVIČAJ Josip ŠIKLIĆ Hrvatsko školstvo u Istri uoči Prvoga svjetskog rata Nesmiljena borba za nacionalnu opstojnost Slavena na istarskim prostorima, usuprot višestoljetnim nastojanjima Talijana i talijanaša da ih pokore, odnarode i potalijanče, a što su najuspješnije i najučinkovitije mogli činiti putem škola i dječjih vrtića, dosegla je vrhunac uoči Prvoga svjetskog rata. Stav je bečke vlade prema borbi između Družbe i Lege bio kolebljiv zbog straha od separatističkih tendencija obiju strana. Tek nakon ulaska u rat s Italijom, Austrija je stala na hrvatsku stranu (umnogome kasno, op. ur.). Pred početak Prvoga svjetskog rata, 1913. godine, u Istri je bilo ukupno 278 javnih škola, uključujući i privatne. Talijanskih škola bilo je 115, odnosno 41 % svih škola u Istri, a hrvatska 121, odnosno 43 %. No, razlika je bila u broju razreda, učitelja i polaznika. Od ukupno 565 razreda, talijanskih je bilo 313 (58 %), a hrvatskih samo 200 (28 %); od ukupno 818 učitelja 467 ili 58 % bilo je talijanskih, a hrvatskih tek 200 (24,5 %); među 40.537 učenika talijanske je djece bilo 51 % (20.669), a hrvatske 32,7 % (13.264). Bez obzira na navedene nesrazmjere između talijanskih i hrvatskih škola, broj se hrvatskih škola u razdoblju od 1880. do 1913. godine više nego udvostručio. U usporedbi sa školskom 1880./81. godinom, kada su postojale 54 hrvatske škole, broj škola je u razdoblju od 23 godine povećan za 67 odnosno 124 %. Osobito velik doprinos razvoju škola dala je Družba sv. Ćirila i Metoda. U razdoblju od 1908. do 1913. godine broj Družbinih škola bio je sljedeći: 1908. Družba ima 28 škola, 1911. godine 31, a 1913. godine 41 školu. Hrvatsko školstvo u Istri do kraja Prvoga svjetskog rata Prvi svjetski rat izbio je ljeti 1914. godine. Nova politička i vojna zbivanja snažno su se odrazila na školstvo. Nakon izbijanja rata, austrijska je vlast mnoge mlade učitelje unovačila i poslala na bojišnicu, uglavnom u Galiciju, a istaknute učitelje, one koje je držala izrazitim protivnicima režima, progonila je. Pojedini su se učitelji, izbjegavajući progone, sklonili u bansku Hrvatsku ili u slovenske zemlje. Nakon ulaska Italije u rat u svibnju 1915. i prodora talijanske vojske do austrijske granice na rijeci Soči, Austrija tijekom lipnja i srpnja 1915. raspušta sva talijanska društva, pa tako i Legu Nazionale sa svim njezinim školama. Zbog moguće opasnosti od napada talijanske ratne mornarice na jug Istre, austrijske su vojne vlasti evakuirale dio stanovništva južne Istre, sve do Kanfanara, poslavši ga u zbjegove u Austriju, Češku i Moravsku gdje su organizirane i škole. Tijekom četiri ratne godine, od 1914. do 1918., škole nastavljaju s radom, sada u izmijenjenim okolnostima. Otvoren je veći broj hrvatskih škola. Družbine su ško-
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=