142 ZAVIČAJ Josip ŠIKLIĆ Društvo su potpomagale neke mjesne općine u Istri, pokrajinska vlada u Poreču, a posebice nacionalistički i iredentistički usmjereno društvo Dante Alighieri, osnovano u Rimu 1889. godine. Lega Nazionale 1892. godine otvara prvu školu u hrvatskome dijelu Istre – u Labincima na Poreštini. Do kraja 1911. g. otvorila je 21 školu i 13 vrtića. Lega Nazionale nasilnim je otvaranjem talijanskih škola u potpuno hrvatskim i slovenskim selima izazvala osnivanje hrvatskoga društva s jednakim ciljem – Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, osnovane 24. veljače 1893., sa sjedištem u Puli. Godine 1895. sjedište Družbe premješteno je u Opatiju. Za ostvarivanje ciljeva Društva, napose za pravo otvaranja hrvatske škole, neumorno su se zauzimala dva predsjednika Društva i zastupnici u Carevinskome vijeću: dr. Dinko Vitezić (1822. – 1904.) i prof. Vjekoslav Spinčić (1848. –1933.). Dugogodišnji tajnik Družbe bio je učitelj i kasnije književnik Viktor Car Emin (1870. – 1963.), koji je napisao knjigu Moje uspomene na Družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru (1953.), prilog povijesti hrvatskog školstva u Istri. Društvo je svoj program ostvarivalo novčanim prilozima prikupljanima diljem Hrvatske. U Zagrebu je osnovan Klub Ćirilo-metodskih zidara koji je poduzimao različite akcije radi pomaganja Družbe, a pojedinci su Družbi ponešto ostavljali i u oporukama. Od 1895. g. prodavale su se Družbine žigice s natpisom Bog i Hrvati, potom i drugi proizvodi prodajom kojih su se namicala potrebna sredstva. Jedan od izvora prihoda bile su Družbine podružnice, čiji su članovi plaćali godišnju članarinu. Prikupljeni novac omogućio je otvaranje pučkih škola i dječjih vrtića s hrvatskim nastavnim jezikom i u nacionalnome duhu te osiguravao smještaj i plaću učiteljima. Prve Družbine škole otvorene su u Baderni i Kašteliru g. 1896., a već 1898. otvorene su dvije škole u Puli. Potrebe su rasle jer su roditelji zahtijevali hrvatske i slovenske škole. Tijekom 25-godišnjeg djelovanja Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru otvorila je 41 školu. Družba je odigrala veliku ulogu u očuvanju nacionalnoga identiteta istarskih Hrvata nastojanjem da se škole otvaraju tamo gdje je prijetila najveća opasnost denacionalizacije, osobito u porečkome kotaru i gradu Puli. Prva hrvatska gimnazija u Istri Borba za srednje školstvo bila je još dramatičnija negoli borba za pučke škole. Talijanskoj buržoaziji nije bilo u interesu stvaranje hrvatskoga intelektualnog sloja, koji bi zbog nacionalne pripadnosti većini pučanstva pokrajine i zbog svoga poznavanja obaju pokrajinskih jezika istisnuo Talijane iz javne uprave, jer Talijani hrvatskim jezikom gotovo u pravilu nisu vladali. Istarsko talijansko građanstvo pomoću svoga intelektualnog sloja javnu je upravu i sudstvo držalo u svojim rukama, a to je bila moć koja je u činovničkoj Austriji igrala veliku ulogu.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=