141 Josip ŠIKLIĆ ZAVIČAJ jeća na čelu s općinskim načelnicima. Kotarska i općinska školska vijeća uglavnom su davala primjedbe i savjete pokrajinskome školskom vijeću u Trstu. Zakonom iz 1869., u članku 6., uređuje se da O nastavnome jeziku i o poučavanju u drugom zemaljskom jeziku, u granicama koje određuje zakon, odlučuje pokrajinsko školsko vijeće, nakon što presluša one koji uzdržavaju škole (osnovne škole uzdržavale su pokrajina i općina). Mnoga su općinska vijeća bila u rukama talijanske stranke, koja je onda dakako određivala talijanski kao nastavni jezik u određenoj školi, što bi pokrajinsko školsko vijeće naposljetku prihvaćalo. Usprkos teškoćama na koje su škole nailazile, broj osnovnih škola na hrvatskome jeziku u Istri od 80-ih godina 19. stoljeća u stalnome je porastu. Bio je to rezultat uznapredovale narodne svijesti i općinskih vijeća koja su, uz podršku stanovništva, tražila otvaranje hrvatskih škola, a državne su vlasti, upornim zalaganjem narodnih zastupnika iz Istre i njihovom kritikom sustava, započele zauzimati pravednije stavove. Školske 1880./81. godine u Istri je bilo ukupno 168 škola: 75 talijanskih, 29 slovenskih, 54 hrvatske (32 %), deset mješovitih (hrvatsko-talijanskih), što je i dalje u oštrome nesrazmjeru s nacionalnom slikom poluotoka. Naime, usporedimo li broj škola s brojem stanovnika Istre u promatranoj godini, proizlazi da je jedna škola dolazila na svaka 1.523 Talijana, 1.482 Slovenca, odnosno jedna na čak 2.254 Hrvata. Dvadesetak godina kasnije u Istri su bile 204 javne škole, od kojih 87 hrvatskih te 31 slovenska. Učitelja je bilo malo, pa je vlada polaznicima učiteljskih škola dodjeljivala stipendije, a oni su se obvezivali da će u pučkim školama raditi najmanje šest godina. Učitelji su školovani u učiteljskim školama u Kopru i Kastvu. Lega Nazionale i Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru Talijanska iredenta je 1885. g. u Trstu osnovala društvo Pro Patria sa zadaćom da putem podružnica u Goričkoj, Istri i Dalmaciji otvara dječje vrtiće i osnovne škole s talijanskim nastavnim jezikom i u talijanskome odgojnom duhu. Budući su aktivisti Pro patrie otvoreno zagovarali da se Italiji pripoje pojedini teritoriji iz sastava austrijske države, no austrijska je vlada dekretom od 10. srpnja 1890. godine raspustila društvo Pro Patria. Nakon toga iredentisti su 1891. osnovali novo društvo s istim zadatcima nazvavši ga Lega Nazionale, koja je podijeljena na tirolski, jadranski i dalmatinski dio. Jadranski je dio preuzeo djelovanje u Istri, tršćanskoj i goričkoj pokrajini. Lega Nazionale provodila je novu talijanizaciju istarskoga hrvatskog i slovenskog žiteljstva, agresivno mu namećući svoje pučke škole i dječje vrtiće, talijanski jezik i talijanski duh.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=