134 ZAVIČAJ Boris Domagoj BILETIĆ mologijskom rječniku) istodobno i vrelo povijesnih i demografskih podatka o Istri s početka XX. stoljeća.“] Gordana Crnković u izd. Hrvatskog radija 1993. objavljuje naslov Hrvatski jezikoslovci (od Bartola Kašića iz 16. st. do 2. polovice 20 st., njih 33), u kojemu je biranom društvu i Ribarić. * * * Od časopisnih/periodičkih izdanja i novijih knjiga drugih autora, Ribarićeve priloge nalazimo ponovno tiskane vrlo često u Buzetskome zborniku (dalje: BZ), osobito uz radove za sjever Istre prezaslužnoga Bože Jakovljevića, zatim, primjerice, kod prof. dr. sc. Milorada Nikčevića u Perojskom kulturnopovijesnom mozaiku itd. III. Sakupljački rad Glede Ribarićeva sakupljačkoga rada i obradbe narodne, pučke usmene baštine i predaje poglavito svoga najužeg zavičaja, držao bih se najprije tekstova u BZ: (1990.) Jelke Radauš-Ribarić: Jedna zbirka narodnih pjesama iz Ćićarije iz početka 20. st., i (1996.) Tanje Perić-Polonijo: Josip Ribarić – znameniti Istranin i sakupljač usmenih pjesama iz Ćićarije početkom 20. stoljeća. Knjiga Narodne pjesme Ćićarije / zapisao Josip Ribarić (IKD „Juraj Dobrila“, Pazin, 1992.) najprije sadrži kratku bilješku o Ribarićevu životu, potom uvodni tekst folkloristice Tanje Perić-Polonijo, nakon čega slijede pjesme, njih 124 (120 cjelovitih i nešto fragmenata) u, prema priređivačici okupljenim pjesmama, skupine/cikluse, ukupno njih 8 s dodatkom: junačke, ljubavne – razne, nabožne i legende, lirske – različite, šaljive, dječje, molitvice, običajne, i dodatak (5 pjesama iz drugih krajeva: Karojba, Štefanići /bit će Štifanići!/ kod Baderne i Mali Lošinj). Pretežu deseterci, 11-erci i 12-erci, ima i kraćih stihova, osmeraca i sl. Uza svaku pjesmu u rečenoj knjizi navode se kazivači i mjesto, a nakraju je popis pjesama prema prvome stihu te podatci o kazivačima (od 1906. do 1908., kada je Ribarić pjesme zapisivao) te popis kazivača i pjesama koje su kazivali. Dragocjene su u tome sakupljačkom radu Ribarićeve napomene, bilješke i tumačenja. Pjesme je započeo zapisivati za vrijeme studiranja u Beču. Svaki je sakupljački rad ovoga tipa – ne samo za struku nego i za cjelokupnu kulturu jednoga naroda – od neprocjenjive vrijednosti i važnosti. Za Ribarića su narodne pjesme „dokument“ o životu i ogledalo ljudske duše. Koja su sve mjesta zastupljena svojim kazivačima, može se lako provjeriti prelistavanjem, dapače čitanjem ovih zapisa/knjige. Doktorica Perić-Polonijo zaključuje: „Čini se... da lirski karakter i posebna otmjenost pojedinih stihova u ovom izboru mogu pružiti zadovoljstvo u čitanju ove poezije. Pored tipičnijih istarskih motiva prikazuju se
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=