Nova Istra br. 4/2024

116 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Josip ŠIKLIĆ Na skupovima je najčešće iznošeno pet do osam izlaganja domaćih i stranih proučavatelja glagoljaštva i šire slavističke problematike, kasnije objavljenih u časopisima Dometi i Istra, dok je 4. Bijenale dobio zasebnu tiskovinu. Posljednji, 12. Ročki glagoljaški bijenale održan je 1995. kao dio Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa, koji je od 19. do 23. rujna održan u Puli. Na skupu je sudjelovalo desetak slavista iz Hrvatske i mnogih europskih zemalja. U godinama kada nije održavan Ročki glagoljaški bijenale, priređivani su Dani Huma, najmanjega grada na svijetu. Tijekom održavanja skupova u Roču i Humu otkrivani su pojedini spomenici Aleje glagoljaša. Združenom inicijativom Katedre Čakavskoga sabora Roč, Skupštine općine Buzet, ročke Osnovne škole i Zavoda za školstvo Rijeka, g. 1993. pokrenuta je Mala glagoljska akademija „Juri Žakan“ (MGA) u Roču. Potekla je iz znanstvene manifestacije Ročki glagoljaški bijenale i spremnosti ročke zbornice da, pod geslom Škola – čuvar glagoljaške baštine, Područna škola u Roču bude domaćinom polaznicima Akademije, učenicima šestih razreda osnovnih škola iz Istre, Senja i s Krka. Akademija je početno radila pod mentorstvom dr. sc. Branka Fučića i prof. dr. sc. Josipa Bratulića te pod stručnim vodstvom iskusnih istarskih učiteljica. Program je osmišljen kao ljetna škola u kojoj učenici završenih šestih razreda iz svih krajeva Hrvatske, podijeljeni u skupine od 35 do 40 sudionika, rade u sedmodnevnim radionicama književnoga, likovnoga i novinarskoga izraza i sadržaja. Sudionici se kreativno koriste glagoljicom kao izravnim medijem i likovnim predloškom, a obilaze izvorna mjesta povezana s glagoljskom kulturom istočne i središnje Istre (Plomin, Labin, Kršan, Barban, Žminj i Beram) i Aleju glagoljaša. Za sudionike se organiziraju izleti i kulturno-zabavni programi. Akademik Josip Bratulić u ročkoj Akademiji održava plenarna predavanja, vodi sudionike Alejom glagoljaša od Roča do Huma i istarskim gradićima s glagoljaškim ambijentima. Josip je Bratulić neizostavan sudionik Male glagoljske akademije svake godine od njezina utemeljenja. Umjesto zaključka Akademik Josip Bratulić svojim je jedinstvenim radnim erosom i potencijalom sudjelovao u programima, projektima i manifestacijama, akcijama i inicijativama Čakavskoga sabora, najvažnijeg istarskoga kulturnog projekta novijega doba, od njegovih početaka, ostavivši osebujan osobni pečat, sastavio program iznimno vrijedne antologijsko-enciklopedijske edicije Istra kroz stoljeća, jednoga od najvažnijih projekata istarskoga nakladništva proteklih desetljeća, a zajedno sa Želimirom Janešom autor je Aleje glagoljaša, koja najrječitije svjedoči o bîti ideje Čakavskoga sabora, te uredio/ priredio i napisao uvodne studije za Istru i istarsku kulturu prevažnih knjiga.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=