115 Josip ŠIKLIĆ OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Ročki glagoljaški bijenale i Mala glagoljska akademija „Juri Žakan“ u Roču Čakavski je sabor plodnim kulturnim i znanstvenim programima, projektima i priredbama, akcijama i inicijativama, odigrao povijesnu ulogu u očuvanju kulturnoga i nacionalnoga identiteta ne samo istarskoga nego i čitavog čakavskoga govornog područja, povezao afirmirane umjetnike, znanstvenike, kulturne djelatnike, političare, radnike i obične žitelje iz većih i manjih naselja, te stvarao uvjete da i ta manja naselja, koja su u stanovitom smislu bila autarkična, putem katedri Čakavskoga sabora otvore vrata ne samo domicilnom stanovništvu već i mnogim istaknutim znanstvenicima, umjetnicima i kulturnim djelatnicima, entuzijastima i ljubiteljima zavičajne baštine, oblikuju i ostvare, više ili manje, dugotrajne i kontinuirane specijalizirane znanstveno-kulturne programe, projekte i priredbe širega i trajnijega domašaja. Jedno od takvih mjesta bio je Roč, nekoć živo glagoljaško središte, u kojemu je od 1973. djelovala Katedra Ročki glagoljaški bijenale, osnovana radi proučavanja, vrjednovanja i populariziranja slavenske medijevalistike, prvenstveno slavenskih srednjovjekovnih književnosti. Osnovna zadaća Katedre bila je„valoriziranje hrvatskog glagolizma i iniciranje proučavanja pojedinih znanstvenih problema vezanih za hrvatski glagolizam shvaćen u širokom opsegu ovoga pojma, kao i populariziranje fundamentalnih znanstvenih dostignuća vezanih za interesno područje Katedre“27. Na prvome znanstvenom skupu Ročki glagoljaški bijenale, održanom 9. rujna 1973., sudjelovalo je troje medijevalista (E. Hercigonja, M. A. Pantelić i B. Fučić). Drugi Bijenale imao je veće ambicije, trajao je dva dana, 25. i 26. listopada 1975. Prvi dio, održan u Motovunu, bio je međunarodni – kolokvij o proučavanju starijih južnoslavenskih književnosti. U programu je sudjelovalo 18 uglednih domaćih i stranih slavista (M. Mulić, F. V. Mareš, J. Bratulić, D. Fališevac, B. Grabar, P. Kepeski, D. Malić, V. Mošin, E. Hercigonja, B. Fučić, N. Kolumbić, A. Nazor, I. Petrović, M. Ratković, J. Silić, I. Slamnig, A. Stamać, i Z. Bartolić). U diskusiji je sudjelovalo desetak znanstvenika, među kojima i Vladimir Mošin iz Skopja, nestor paleoslavistike i jedan od najvećih znalaca ćirilske paleografije. Drugi dio održan je u Roču, a izlagali su F. V. Mareš, N. Kolumbić, I. Petrović, D. Fališevac i B. Fučić28. Voditelj skupova bio je dr. sc. Josip Bratulić. 27 Josip BRATULIĆ, Drugi Ročki glagoljaški bienale; u: Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No. 25.-26., Zagreb, 1976., 466. 28 Edurad HERCIGONJA, Drugi Ročki glagoljaški biennale, Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol. 6, No. 6, Zagreb, 1975., 283-287.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=