110 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Josip ŠIKLIĆ Za Istru kroz stoljeća Josip Bratulić priredio je dvanaest knjiga. U prvome kolu g. 1979. objavljeno je šest knjiga, od kojih je dvije uredio Josip Bratulić. Prva je knjiga edicije svezak Mate Križmana Antička svjedočanstva o Istri, a uredio ju je upravo Josip Bratulić. Ova je antologijska hrestomatija s filološkim i povijesnim komentarima odmah izazvala pozornost u Istri i drugim dijelovima Hrvatske. Križman je na jednome mjestu prikupio ulomke iz djela grčkih i latinskih pisaca, koji se odnose na Istru u razdoblju otprilike od 6. st. pr. Krista do 6. stoljeća poslije Krista. Hekatej, Pseudo-Skilak, Kalimah, Likofron, Strabon, Apijan, Pauzanija, Ptolomej... od grčkih i Tit Livije, Plinije Stariji, Marcijal, Kornelije Tacit, Kasiodor... od latinskih pisaca, ostavili su svjedočanstva o antičkoj Istri i njezinim prethrvatskim korijenima. Križmanovi besprijekorni prijevodi grčkih i latinskih tekstova s bogatim i zanimljivim bilješkama svestrano i jasno tumače izvorne tekstove. Za treću knjigu prvoga kola Istre kroz stoljeća akademik Bratulić uredio je dva romana Ante Tentora, Suvišna usta i Beg Mirko te dulju pripovijest Na rubu bure. Ante Tentor rodom Crešanin, književnim djelom vezan uz Istru, pisao je u tradiciji hrvatskoga realizma, ali se njegov način prikazivanja prilika i ljudi donekle razlikuje u krugu tadašnjih realista, nastojao je naime biti hladan, oštar promatrač i proučavatelj sredine, poput Zole u koga se ugledao, ostvarujući u književnu tekstu psihološke i društvene „studije“. U romanima je dao široku panoramu zbivanja i osoba, stoga je njegovo djelo, do tada slabo poznato, ugledalo svjetlo dana upravo u Istri kroz stoljeća. Za potrebe Međusavezničke komisije za razgraničenje između Hrvatske i Slovenije, odnosno tadašnje Jugoslavije i Italije nakon Drugoga svjetskog rata, te za Parišku mirovnu konferenciju, Jadranski institut iz Sušaka proveo je 1. listopada 1945. popis stanovništva u Istri i na dijelu kvarnerskih otoka. Rezultati popisa objavljeni su u publikaciji Cadastre national de l’Istrie d’après le Recensement du 1er octobre 1945, koju je Institut objavio 1946. godine15. Popisom je obuhvaćeno 71.349 obiteljskih prezimena, od čega 45.817 (62,22 %) slavenskoga (hrvatskog i slovenskog) podrijetla i 18.752 (26,28 %) talijanskoga podrijetla, dok je 6.780 (9,50 %) prezimena ostalo „neodređeno“ (sont restés indéterminés). Josip Bratulić i Petar Šimunović iznova su 1980-ih obradili Cadastre national…, izostavivši slovenski i ograničivši se na hrvatski dio Istre. Kako popisom nije bilo 15 Knjiga popisa sadrži 630 stranica te tri tematske karte: karta prema jeziku obitelji, karta nacionalnog/narodnosnog sastava i karta administrativne podjele Istre 1910. i 1945. godine. Knjigu su uredili: Josip Roglić, Rudolf Maixner, Lavo Čermelj, Milan Gržetić i Ivan Pucić. Popis sadrži i pregled podataka austrijskih popisa 1880., 1890., 1900., 1910. godine. Popisom je obuhvaćeno preko 330.000 stanovnika (302.365 bez Pule ili 332.271 s Pulom), u oko 70.000 obitelji (68.384 bez Pule ili 75.604 s Pulom) Istarskoga poluotoka (Zona B) te otoka Cresa, Lošinja, Unija, Ilovika, Suska, Malih i Velih Srakana.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=