108 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Josip ŠIKLIĆ ređeni, ali knjiga nikad nije objelodanjena, jer su upravo kvaliteta, količina tekstova i stručna sprema suradnikā potaknule Zvanu Črnju na zamisao o velikoj ediciji, nizu ili seriji knjiga. Nekolicini najbližih suradnika i stručnjaka (Miroslav Bertoša, Josip Bratulić, Mirjana Strčić, Petar Strčić, Slavko Zlatić, Mario Kalčić i drugi) predložio je da istraže pojedina razdoblja i tematska područja te pripreme potrebnu građu. Na temelju tih tekstova dr. Josip Bratulić sastavio je nacrt buduće edicije (slično nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti). Program je prihvatilo Vijeće urednika, a pojedinim suradnicima povjeren je rad na knjigama koje su tada već mogle biti razmjerno brzo gotove, dakle prve pripremljene za tisak. Unutar izdavačke djelatnosti Čakavskoga sabora pokrenut je tako iznimno vrijedan knjižni niz, zasigurno jedan od najvažnijih projekata istarskoga nakladništva proteklih desetljeća. Prema tome ambicioznom projektu, u idućih je desetak godina javnosti trebala biti predočena široka panorama istarskih kulturno-povijesnih, jezičnih, književnih, dijalektalnih, publicističkih, urbanističkih, likovnih, folklornih, glazbenih i drugih tema i ideja, odnosno„...sve vrijedno duhovno blago nastalo u Istri ili o Istri, bez obzira na to kojemu kulturno-uljudbenom krugu ono pripadalo, pa su tako ondje i talijanski autori sa svojim temama dostojno zastupljeni u svim dosad objavljenim knjigama (kolima) edicije“12. Glavni urednik prvih deset kola (po šest knjiga, ukupno 60 svezaka) bio je do smrti 1991. g. Zvane Črnja. Prema Zvani Črnji, zadaća Istre kroz stoljeća bila je „...da se u njoj, antologijskim i enciklopedijskim postupkom i kriterijima, prikupi i sa stanovišta današnjih naših pogleda revalorizira cjelokupna duhovna i civilizacijska baština nastala na tlu Istre od antike do danas“13. Tada je naglašeno da je Istra kroz stoljeća kapitalno važan projekt te da njegovo kulturno i političko značenje daleko prelazi okvire i interese istarsko-riječke regije. U katalogu Istre kroz stoljeća Zvane Črnja naveo je sljedeće: „Ovaj projekt ima i jednu posebnost, važnu idejnu dimenziju. S gledišta europskih kulturnih prožimanja ovo je prvi put da se preko povijesnih provalija između dva naroda i dviju kultura uspostavlja most međusobnog uvažavanja s kojim se, uz oslonac na analitičku i kritičku aparaturu moderne znanosti, razrješavaju svi sporni problemi i utemeljuje solidarnost i zajedništvo na najvišim razinama suvremene političke svijesti; ukratko, Istra će realizacijom ovog projekta zaokružiti svoje kulturno djelo“14. 12 Boris BILETIĆ, Bartuljska jabuka, Reprezent – Čakavski sabor (i dr.), Buzet – Žminj (i dr.), 2001., 189. 13 Izvještaj o realizaciji antologijsko-enciklopedijskog projekta Istra kroz stoljeća 1989. (Arhiva Čakavskoga sabora u Žminju.) 14 Zvane ČRNJA, Istra kroz stoljeća, Katalog, ČS, 1978., 10-11.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=