105 Josip ŠIKLIĆ OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ i priređivanje kulturno-umjetničkih programa, podizanje spomen-obilježja, obnova istarskih gradića, reafirmacija i afirmacija čakavštine kao književnoga izraza te drugi kulturni programi koji se tiču očuvanja i vrednovanja kulturnoga i nacionalnoga identiteta, ne samo istarskoga nego i čitavog čakavskoga govornog područja. Zamišljeno je tako da svekoliki program Čakavski sabor treba ostvarivati putem posebnih teritorijalno raspoređenih i osnovanih sekcija odnosno katedri udruženih u krovni Čakavski sabor. Tako se, u početnoj fazi, 1970. u Pazinu osniva Katedra za izučavanje novije povijesti Istre, na temelju čega je nastao znanstveni skup Pazinski memorijal, u Labinu Katedra Labinske republike s Mediteranskim kiparskim simpozijem u kamenu u Dubrovi kao svojom najznačajnijom kulturnom manifestacijom, Katedra Buzetski dani u Buzetu, Katedra u Roču s Ročkim glagoljaškim bijenalom, Katedra Porečki razgovori u Poreču sa smotrom pjevačkih zborova Naš kanat je lip, u Novom Vinodolskom Katedra Novljansko kolo, Katedra za književnost i kulturu u Opatiji i dr. Osnivanjem navedenih katedri utvrđena je organizacijska struktura Čakavskoga sabora kojoj će se pridružiti katedre u Puli, Juršićima, Barbanu, CresuLošinju, Splitu i druge. Tijekom političkih zbivanja burne 1971. (Hrvatsko proljeće), bilo je pitanje hoće li Čakavski sabor uopće opstati. Tada su ga napadali „zdesna i slijeva, moćni i manje moćni“, i radikalni hrvatski nacionalisti i službeni komunistički ideolozi unutar SKH. Prevažnu ulogu u njegovu očuvanju – tijekom političkih progona, suđenja i zatvaranja godine 1972. – odigrala je Ema Derossi-Bjelajac, tada članica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Rad Čakavskoga sabora u vrijeme tih burnih političkih zbivanja bio je središnjom temom proširene sjednice Predsjedništva i Skupštine Čakavskoga sabora održane u Opatiji 10. i 11. veljače 1973. Na tijelima Sabora raspravljalo se o djelatnostima i rezultatima rada Čakavskoga sabora u prethodne dvije godine. U raspravi na Skupštini sudjelovao je i akademik Bratulić te je tom prilikom između ostaloga rekao:„... na rad Čakavskog sabora, koji je problematikom i sadržajem vezan za cijelu Istru, ne bi trebalo gledati sa sumnjičenjem. Ono što je do sada postignuto, a još više ono što očekujemo sljedećih godina, pokazuje koliko je intelektualne snage još moguće osloboditi na terenu i zainteresirati znanstvene kadrove u središtima za izvršavanje programa, specijalno podešenih i primjernih Istri i široj regiji. Ako se pojedine strukture boje toga i takovoga rada, ako sumnjaju u pojedine akcije i osobe, neka prisustvuju susretima, akcijama i razgovorima, dajući im svoj prilog u diskusijama, prijedlozima
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=