104 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Josip ŠIKLIĆ tva u Žminju i Susretima na dragom kamenu u Raklju. Antologiju su uredili Zvane Črnja i Ive Mihovilović, a u uređivanju je sudjelovao i Josip Bratulić7. U Korablji začinjavca prvi put je objavljen cjelovit prikaz čakavske lirike od srednjega vijeka, preko renesanse i baroka do 20. stoljeća, uključujući i narodnu poeziju. Pola godine nakon osnutka Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je 1. ožujka 1970. osnovan Čakavski sabor, odnosno„...održana glavna Skupština Čakavskog sabora na kojoj su izabrani novi organi Sabora“8. Čakavski sabor kao oblik djelovanja u kulturi, koji će pokrenuti prevrednovanje i potvrdu čakavske riječi, jezika, književnosti, zapravo ukupne kulturološke osobitosti čakavštine, posebno u Istri i Primorju, osnovali su kulturni, prosvjetni i društveno-politički djelatnici iz Žminja, Rovinja, Pazina, Poreča, Pule, Buzeta, Labina, Rijeke i Zagreba. Na Skupštini je odlučeno da će Čakavski sabor imati sekcije (kasnije katedre) u Žminju, Labinu, Pazinu, Rijeci i Buzetu. Zbog svoga političkog utjecaja i visoke dužnosti, za predsjednika je izabran književnik Mirko Božić, za potpredsjednika Zvane Črnja te za tajnicu Vilma Zohil. U Glavni odbor (17 članova) i Predsjedništvo (17 članova) ušli su ugledni istarski, riječki i zagrebački intelektualci, umjetnici i političari. Josip Bratulić u nadahnutom predgovoru zbirke dječjih čakavskih pjesama s natječaja Sabora čakavskog pjesništva o značenju osnivanja Čakavskoga sabora za Istru između ostaloga je napisao:„Tada je započela najljepša duhovna avantura kroz koju je prošlo hrvatsko istarsko biće u drugoj polovini našeg stoljeća. Sve one nade koje su nasilno bile ugašene izbijanjem prvog svjetskog rata, sve što je gaženo i uništavano za vrijeme fašističke strahovlade Istrom, sve ono što nije bilo ostvareno 1945., a ni kasnije, u vrijeme komunističkih pritisaka, kao da je našlo čas i trenutak da se ostvari djelovanjem jedinstvene kulturne institucije, Čakavskog sabora. Čakavski sabor okupio je stare i mlade, inteligenciju, radništvo i seljaštvo, ljude iz komiteta i svećenike, osobe različitih političkih pogleda i opredjeljenja u jednoj istinskoj misli: u afirmaciji Istre i njenih zavičajnih vrednota: od zavičajnog govora, čakavskog, preko glagoljaštva, zidnog srednjovjekovnog slikarstva, ruralne arhitekture, autorskog i usmenog književnog stvaralaštva, socioloških, kulturnih i drugih posebnosti po kojima se Istra odlikuje, u krugu ostalih hrvatskih zemalja“9. Programski zadatci Čakavskoga sabora, koji će se ostvarivati u predstojećemu razdoblju, bili su: organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, nakladnička djelatnost 7 Antologija je objavljena kao poseban broj časopisa Dometi te je dopunski otisnuta kao zaseban svezak. 8 Zvane ČRNJA, Na urednikovu stolu, Dometi, 1-2, Rijeka, 1970., 131. 9 Josip BRATULIĆ (ur.), Ruožice besied – Čakavčići 1972.-1992.: izbor dječjih čakavskih pjesama s natječaja Sabora čakavskog pjesništva iz Žminja i Modre laste iz Zagreba, Katedra Čakavskog sabora (i dr.), Žminj, 1993., I.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=