102 OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ Josip ŠIKLIĆ U takvome ozračju Zvane Črnja – kulturni povjesnik, esejist i pjesnik – vrativši se (1967.) iz Zagreba u Rijeku s bogatim iskustvom urednika i kulturnog djelatnika te s neospornim ugledom i autoritetom istarskoga i hrvatskoga intelektualca, započeo je osmišljavati razgranat, svestran i čvrsto zasnovan kulturni programa, koji za istarsko-primorsko-čakavsko područje – promatramo li podneblje sa stajališta svehrvatske kulturne, duhovne i političke integracije i sinteze – nije trebao imati samo obnoviteljsko i preporodno nego i svojevrsno prevratničko značenje. Črnja je već 1969. u Žminju utemeljio jezgru i ishodište budućega Čakavskog sabora, veliku priredbu Sabor čakavskog pjesništva, koja se smatra institucijskim prethodnikom Čakavskoga sabora. O osnivanju Čakavskoga sabora akademik Josip Bratulić navodi kako je„...postanak Čakavskog sabora, isprva s imenom Sabor čakavskog pjesništva, najuže povezan s Maticom hrvatskom“, odnosno da ga valja izravno vezivati „...s posjetom hrvatskih književnika Istri 1968.“2 Bratulić dalje navodi da mu je Zvane Črnja u Rovinju priopćio kako je s tadašnjim rovinjskim gradonačelnikom Mariom Hreljom„...dogovorio da će se u Istri osnovati i već sljedeće godine djelovati jedna nova ustanova kojoj će glavna briga biti afirmacija zavičajnosti, čakavskog pjesništva, čakavštine kao dijalekta, na znanstvenoj razini, ali i afirmacija svakodnevne upotrebe čakavštine u školi i u medijima. To neće biti u Rovinju (zbog Talijana), a ni u Puli (zbog vojske), ni u Pazinu, nego u Žminju, jer će državna administracija to najlakše odobriti“3. U povodu 25. obljetnice sjedinjenja Istre, Zadra i kvarnerskih otoka s maticom zemljom Hrvatskom, Matica hrvatska i Društvo književnika Hrvatske, od 14. do 21. listopada 1968., priredili su posjet hrvatskih književnika Istri, u okviru kojeg je predstavljena Knjiga o Istri u izdanju Školske knjige (1968.). Knjiga je nastala na temelju skripata za zavičajnu nastavu – Nastava o zavičaju, Istra (1966.) – koju je sastavio istaknuti istarski intelektualac, prosvjetni, kulturni, društveno-politički i znanstveni djelatnik Tone Peruško (1905. – 1967.), a koja je tada bila proširena i priređena za tisak. Knjigu su, kao zbornik različitih tema, a nakon Peruškove smrti, uredili Zvane Črnja i Miroslav Bertoša; jedanaest je suradnika navedeno kao autori tekstova, među kojima Josip Bratulić. Na istarsku su turneju iz Zagreba krenuli predsjednik Matice hrvatske Hrvoje Iveković, predsjednik DKH Petar Šegedin te 20-ak hrvatskih književnika i članova radnika Matice hrvatske, s namjerom da, u nekoliko odabranih istarskih mjesta, „održe književne susrete i društvene sastanke, da se susretnu s kulturnim radnicima, 2 Josip BRATULIĆ, Matica hrvatska i Čakavski sabor u hrvatskom proljeću, u: Hrvatska i hrvatsko proljeće 1971.: zbornik radova, Matica hrvatska, Zagreb, 2017., 671. 3 Josip BRATULIĆ, Matica hrvatska i Čakavski sabor u hrvatskom proljeću, nav. dj., 679.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=