80 Ogledi: PISAC, DEMOKRACIJA, IDEOLOGIJA Mirko ĆURIĆ MINGERSKA KRONIKA Kronika je naziv za pripovjedni, kronološki oblikovan povijesni izvor u kojemu autor prikazuje minule događaje, kaže Hrvatska enciklopedija, a anonimni autor natuknice oprezno domeće: „Premda su kronike važan povijesni izvor, podatci u njima često su nepouzdani pa ih je potrebno kritički vrjednovati i oprezno se njima koristiti.“ Napisali smo kako ideja Orhana Pamuka nije bila napisati „pouzdanu“ kroniku, već kroniku imaginarnoga Mingera, koji nije postojao prije nego što ga je Pamuk prenio u pisani oblik (kao što ni mnoge nacije nisu postojale dok nisu konstruirane, kako to tumači Anderson), a danas ima ne samo svoju povijest, jezik, granice, državna obilježja, simbole, junake, značajne datume, mitove i legende, već je Pamuk otoku odredio i zemljopisne koordinate. Smješten je u Sredozemnome moru, između Krete i Rodosa, znamo njegov izgled, plan glavnoga grada, znamo i kako je došlo do povijesnoga stvaranja države usred kobne epidemije kuge. Roman je kronika nastajanja i konstrukcija kulture jedne mlade nacije – mingerske, sugerirajući čitateljima da se osvrnu oko sebe, jer i sada, nakon „kraja povijesti“, i dalje se događaju procesi stvaranja nacija, normiranja jezika, oblikovanja povijesti tako da se pronađu prethodnici i objasne događaji u sadašnjosti, točnije da se nađe opravdanje za promjene identiteta, koje su vrlo često nagle, ako su potaknute dramatičnim događajem (rat, pandemija, državni udar...) – pa u Ukrajini vidimo kako nastaju „narodne republike“ s novim nacijama, svugdje gdje ruske granate preoru i zapale gradove pa ih onda vukovarski „oslobode...“. Konstruiranje (stvaranje) nacije može biti nametnuto izvana, ne samo ratom kao u Ukrajini, već iz određenih pragmatično-političkih razloga, pa tako svjedočimo o stvaranju nove „bunjevačke“ nacije, koja nastaje na istim kulturno-identitetskim temeljima kao i priznata hrvatska nacionalna manjina Hrvata-Bunjevaca u Srbiji. Kako je riječ o politički usmjerenom procesu, svjedoče i identitetski prvaci/simboli ove zajednice, kao što je pjevač i skladatelj Zvonko Bogdan, koji zahvaljuje 2013. (dok cijeli proces još traje) u jednom novinskom razgovoru3 na tomu što su„Bunjevci doživjeli priznanje kao autohtoni narod čiji pripadnici ‘nisu ni Srbi ni Hrvati’, kako je to formulirao predsjednik Srbije Tomislav Nikolić“, davši političarima pravo da definiraju ili da stvore novu naciju.„‘Prije dva dana izglasana je jedna divna naredba, divna obavijest da su poslije 70-ak godina Bunjevci dobili svoje ‘misto’ u svijetu i društvu’, rekao je Bogdan pri čemu je hotimice riječ mjesto izgovorio ikavicom kojom govore Bunjevci.“ Tako smo dobili zanimljiv fenomen da iste nacionalno-identitetske premise daju („divnom naredbom“) različite konkluzije: u jednom slučaju 3 Zvonko Bogdan uz Nikolića: Bunjevci nisu Hrvati (Hina, 28. studenoga 2022.), https://www. index.hr/vijesti/clanak/Zvonko-Bogdan-uz-Nikolica-Bunjevci-nisu-Hrvati/713795.aspx
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=