79 Mirko ĆURIĆ Ogledi: PISAC, DEMOKRACIJA, IDEOLOGIJA ma kojemu Pamuka sada istražuju, ima cilj zaštititi „sjećanje na Atatürka” od uvreda bilo kojeg turskoga građanina; Pamuk je pod istragom turske države zbog„vrijeđanja“ utemeljitelja moderne Turske i ismijavanja turske zastave u njegovu novom romanu Noći kuge; bude li proglašen krivim, Pamuku prijeti kazna do tri godine zatvora), dok su čitatelji diljem svijeta u prigodi ponovno zaključiti zašto je Pamuk jedan od najvećih i najčitanijih suvremenih svjetskih pripovjedača, intrigantan, imaginativan, vrstan stilist, književno iznimno vrijedan, a opet čitak i pitak. Pamuk se, zaista,„lako“ i brzo čita, pa je tako i s romanom Noći kuge, u prijevodu Sabine Bakšić i Alena Čatovića. Objavljen je u nakladi sarajevskog Buybooka, pa još čekamo hrvatsko izdanje. Pamukov američki nakladnik Penguin Random House u vanjskome paratekstu knjige (promidžbenoj bilješci o knjizi) navodi kako je riječ romanu „dijelom detektivskoj priči, dijelom povijesnom epu“. Moguće je i takvo čitanje ovoga romana, međutim, na taj način zanemarujemo najvažnije slojeve ovoga djela, zbog kojih je odmah po izlasku postalo proturječnim. Detektivski romani to u pravilu – nisu, a uglavnom ni povijesni epovi. Ovdje je riječ u prvome redu o romanu kronici, ili romanu pseudokronici, usporedivom s nama dobro znanim Andrićevim hronikama u kojima su prostor i vrijeme, događaji i sile koji zakrivljuju prostorvrijeme, važniji od junaka romana, koji su, ma koliko nam bili dragi ili mrski, životni ili knjiški, prolazni ili pamtljivi: zamjenjivi i krhki. I kada se čini da imaju vlast i moć te da upravljaju ljudima, onda su najranjiviji i najbliži propasti, bulgakovljevski rečeno,„neka je Anuška već prolila ulje po tračnicama...“. Ova Pamukova kronika pokazuje krhki proces rađanja (stvaranja) jedne nacije, konstrukciju države, otprilike kako je to teorijski protumačio Benedikt Anderson u pristupu stvaranju nacija tijekom 19. stoljeća. Pamuk aktualizira ovu temu, sugerirajući kroz konstruiranje mingerske nacije kako ovi procesi nisu dovršeni te kako se ponegdje događaju pred našim očima, a slično tvrdi za konstruiranje suvremene bošnjačke nacije autor knjige Strategije nelegitimnog čitanja (2020.) Nebojša Lujanović. U knjizi Identitet1 Fukuyama, slavan zbog teze o kraju povijesti, mijenja (ispravlja?) svoje zaključke pa uviđa kako od„...politike identiteta ne možemo pobjeći. Identitet je ‘moćna moralna ideja koja se obrušila na nas’, kako kaže Charles Taylor, te prelazi granice i kulture, budući da se temelji na univerzalnoj ljudskoj psihologiji thymósa.2“ Žudnja za priznanjem dostojanstva na poseban se način manifestira u ovoj kronici tijekom izvanrednog stanja izazvanog epidemijom kuge, koja postaje katalizatorom stvaranja nove nacije. 1 Francis Fukuyama: Identitet, TimPress, Zagreb, 2020. 2 Isto, str. 239.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=