78 Mirko ĆURIĆ, Đakovo PISCI, IDEOLOGIJA I (NE)LEGITIMNO ČITANJE Kako u bunjevačkome slučaju nemamo jaku bunjevačko-nehrvatsku nacionalnu stranku, a svećenici Katoličke crkve kojoj Bunjevci pripadaju redom su hrvatsko-bunjevački orijentirani, nova „nacija“ stvorena je političkom odlukom jer je jasno da – barem zbog katoličkog identiteta i ikavice – oni ne mogu biti Srbi. Ta nacija ili „nacija“ ima dubinski i nepremostiv problem identiteta, jer nema načina dokazati kako se razlikuje od „konkurentske“ nacionalne manjine „Bunjevaca Hrvata.“ Ne postoji nikakav razlikovni element među njima osim priklanjanja vladajućim politikama, kao lojalnih građana Srbije, za razliku od „zlih nacionalnih blizanaca“, pa eventualnim ulaskom predstavnika Hrvata Bunjevaca u srpsku vlast jedina vidljiva razlikovna pseudoidentitetska odrednica gubi svoju vjerodostojnost. Postoji li otok Minger, dvadeset i deveti vilajet Osmanskoag Carstva? Ako nije postojao, nakon romana Orhana Pamuka Noći kuge (Buybook, Sarajevo, 2022., 659 str.) postoji, kao i mnoga druga mjesta i događaji koje je stvorila umjetnost. Stvaran je Minger kao Pamukov Istanbul, ili Pamukov Kars, ili bilo koji drugi toponim koji se pojavljuje u knjigama i u nas popularnog turskog nobelovca. I zaista, Pamukova kronika epidemije kuge na fiktivnom osmanlijskom otoku Mingeru, toliko je „stvarna“ da je njenoga autora Orhana Pamuka ponovno dovela u neugodnu, pa i opasnu poziciju, koja doduše pomaže čitanosti, ali u atmosferi današnje Turske može doslovce koštati glave, u najmanju ruku dugotrajnog teškog zatvora u nekoj suvremenoj Prokletoj avliji. Riječima djelujemo, kako je to genijalno rastumačio Austin, pa je tako i Pamuk djelovao, ali to se nije posrećilo u njegovoj matičnoj zemlji (turski Zakon 5816, pre- (izvor: IO DHK)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=