62 NOVI KNJIŽEVNI TEKSTOVI Vanesa BEGIĆ 9. (Post)koronska priča broj devet. Dok se prikazuje nezaboravni klasik Orkanski visovi, snimljen prema romanu Emily Jane Brontë, dakako onaj stari film s Laurenceom Olivierom i Merle Oberon, malena usporedba s današnjicom... Mnogi će reći da je roman, a potom i crno-bijeli film, mračna i tjeskobna priča, dio takozvane viktorijanske književnosti, a Emily Brontë bila je po sebi sramežljiva i izolirana žena. I danas opet – distanca, izoliranost, ali bez romantike. Samo brojke, koje rastu i rastu, plafon, ponovno plafon, rekord, tjeskobno i mračno. Kao „visovi“, ali bez svih onih emocija. Nadam se da će barem završetak korone biti bolji od onoga u „visovima“. Gledala sam ih četiri puta: prvi put u četvrtom osnovne, pa u šestom, onda u srednjoj školi i prije desetak godina. Sada bi mi više pasao Doručak kod Tiffanyja. Hmmm. 10. (Post)koronska priča broj deset. U biti, ne može biti post, eventualno „drugovalska“, iako taj neologizam, kakogod..., a rekla je kraljica stila Lara Bagar da ih mora biti baš 19. Što će proučavati arheolozi budućnosti? Malo ćemo im iznimnih građevina i spomenika kulture ostaviti u odnosu na prethodne epohe, malo izuma i umijeća u odnosu na prethodnike, o čemu je (gotovo) sve napisano. Možda će proučavati mobitele i fejsbuk statuse, galerije fotografija i to čiji su mačka ili brek dobili najviše lajkova. I čiji je selfie najbolji. Ili pak copy-paste statuse „kokica“ što pošto-poto traže muževe. Ti su kopirani statusi, koji bi kakti trebali biti duhoviti, malo je reći patetični klišeji bez dubljeg sadržajnog tkiva. Ili će pak arheolozi budućnosti analizirati osobe čiji se rječnik svodi na „jako“,„divno’,„krasno“,„predivno“. Možda će analitički izračunati koliko su puta „reklamirane“ palačinke s Nutellom, koliko one s marmeladom, ili pak kako razumjeti status – tekst. Napisao je Pirandello Jedan, nijedan i sto tisuća. Upravo je takva relativnost ljudske zbilje. O kukanju će istraživači iz budućnosti bez daljnjega izraditi leksikografske jedinice. Nekima će trebati dugo dok shvate bit ljudske dobrote; možda tek nakon što probaju sve ono „jako“ i „krasno“, koje će postati „labavo“ i „prosječno“. Hmmm. Budući biolozi, epidemiolozi... iz 23., 24., 25. stoljeća imat će što istraživati. Barem oni. (Nastavlja se.)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=