168 Žarko PAIĆ, Ivanić-Grad JE LI SUTLIĆEVO POVIJESNO MIŠLJENJE SOTERIOLOGIJA BEZ BOGA? U ovome razmatranju nije mi nakana pokazivati kronologijski i kronotopijski kako je Sutlić „evoluirao“ u svojem razumijevanju povijesnoga mišljenja od biti i suvremenosti do prakse rada kao znanstvene povijesti, jer ovo su naslovi-sintagme upravo njegova mišljenja koje pretpostavlja konstelaciju nihilizma i mogućnosti njegova prevladavanja, a ne puki naslovi najznačajnijih knjiga u poslijeratnoj jugoslavenskoj i hrvatskoj filozofiji, a unutar konteksta suvremene filozofije uopće u tzv. svjetskim okvirima uz Heideggerova djela pripadaju vrhuncima filozofijskoga promišljanja suvremenosti. 1. Status filozofije nakon Marxa, Nietzschea i Heideggera nije moguće razriješiti nikakvim pozivanjem na suvremenost u smislu njezine epohalne novosti bez razračunavanja s temeljnim pitanjem o karakteru upravo te i takve su-vremenosti koju Vanja Sutlić u svojim misaonim koracima od Biti i suvremenosti i Prakse rada kao znanstvene povijesti do predavanja o Hegelu, Nietzscheu i Heideggeru naziva svijetom rada. Nije to, dakako, nikakav osebično-zasebični„svijet“ koji radu određuje njegov bitak, bićevnost bića i otuda proizvodi drukčiju bit čovjeka od esencijalističke vertikalne strukture zapadnjačke metafizike. Svijet rada jest realizacija onto-theo-kozmo-antropologičkoga ustrojstva metafizike kao mišljenja koje više ne misli „o“ bitku, već „na“ njegovu povijesno-otvorenu smislenost u trenutku kad je sam svijet u svojoj svjetovnosti postao ono što Nietzsche naziva voljom za moć kao vječnim vraćanjem jednakoga. Što se time bitno događa kad svijet više nije onaj ili ovaj svijet, transcendentno-imanentan unutar okvira vladavine ideje nad zbiljom, već se radi o najtežem pitanju uopće naše suvremenosti? To pitanje proizlazi iz onoga što Sutlić u tumačenju Hegela i Marxa naziva realizacijom filozofije u svijetu rada. Kad se, dakle, filozofija „realizira“ u takvom krajnje nihilističkome „kontekstu“, koji se pojavljuje u 20. stoljeću s vladavinom kibernetički zatvorenoga sustava svijeta i čovjeka, a to je pred (izvor: IO DHK)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=